Bektašijski „Vatikan“ u Tirani ugrožava vjersku ravnotežu?

Najavljujući svoj plan da stvori Suverenu državu Bektašijskog reda u glavnom gradu Albanije, Tirani, premijer Edi Rama parafrazirao je pokojnu dobitnicu Nobelove nagrade za mir, Majku Terezu, etničku Albanku: „Ne možemo svi činiti velike stvari, ali možemo činiti male stvari s velikom ljubavlju“, rekla je ona.

Govoreći nedavno na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, Rama je rekao da će suverena enklava, koja će kao uzor imati Vatikan, sjedište Rimokatoličke crkve u Rimu, biti „novo središte umjerenosti, tolerancije i mirnog suživota“.

Osnovan u Osmanskom carstvu u trinaestom stoljeću kao ogranak sufizma, Bektašijski red od 1929. godine ima svoje sjedište – Svjetski centar Bektašija – u Albaniji. Albanska vlada planira pretvoriti 27 hektara zemlje u istočnom dijelu Tirane u mikrodržavu pod nazivom Suverena država Bektašijskog reda, koja će imati svoje granice, putovnice i administraciju.

Red pozdravlja „izuzetnu inicijativu"

Za vođu bratstva Bektaši, Edmonda Brahimaja, poznatog svojim sljedbenicima kao Baba Mondi, ovo je „izuzetna inicijativa“ koja će najaviti novu eru vjerske tolerancije i promocije mira u svijetu.

„Bektašijski red, koji je poznat po svojoj poruci mira, tolerancije i vjerske harmonije, steći će suverenitet sličan onom koji ima Vatikan, omogućujući nam da autonomno upravljamo s vjerskog i administrativnog stajališta", naveo je red u priopćenju.

„Neviđen“ potez

Međutim, kao što to često biva u Albaniji, za većinu ljudi je ta odluka stigla potpuno neočekivano. Besnik Sinani, istraživač na Centru za muslimansku teologiju na Sveučilištu u Tübingenu i suosnivač Instituta Konak sa sjedištem u Tirani, kaže da je ovo „neviđen slučaj suvremenog vjerskog inženjeringa“.

„Slaba je usporedba s Vatikanom, aranžmanom koji je papinskoj državi nametnuo Benito Mussolini 1929. godine, i ona ne može izdržati povijesno preispitivanje", ocijenio je za DW. „Albanska vlada trenutno nije ponudila nijedan uvjerljiv argument koji bi opravdala takav potez."

Parlament mora odobriti plan

Albert Rakipi, predsjednik Albanskog instituta za međunarodne studije, tvrdi da ovo nije tema o kojoj vlada može samostalno odlučivati. „Odluka će biti u rukama parlamenta, iako nije riječ o osnivanju države u klasičnom smislu - s određenom populacijom, teritorijem i odgovarajućim institucijama kao što su vojska, policija, birokracija, sudovi, porezna uprava i druge pojedinosti vezane uz unutarnji suverenitet“, rekao je.

Rakipi je dodao da je još uvijek nejasno nekoliko važnih aspekata koji se odnose na vanjski suverenitet.

I zaista, neizvjesno je kako će biti priznata suverenost enklave. Članak 1(2) Ustava Albanije kaže da je „Republika Albanija jedinstvena i nedjeljiva država“. Da bi se to promijenilo, bila bi potrebna izmjena Ustava. Nju bi morala odobriti većina od 94 glasa, odnosno dvije trećine svih zastupnika u parlamentu.

Utjecaj na vjersku harmoniju?

Albanija se dugo smatrazemljom vjerske harmonije i tolerancije. Džamije i crkve često se nalaze jedna do druge, a međuvjerski brakovi široko su prihvaćeni u albanskom društvu. Prema popisu iz 2023. godine, oko pedeset posto od 2,4 milijuna stanovnika Albanije su muslimani. Većina su suniti, dok oko deset posto muslimana pripada bektašijskoj zajednici. Rimokatolici i pravoslavni kršćani čine veći dio preostalog stanovništva.

Rakipi ne vjeruje da će to imati negativan učinak na ravnotežu, razumijevanje i harmoniju među vjerskim zajednicama u Albaniji, jer je bektašijska zajednica povijesno služila kao most jedinstva i suradnje između muslimana i kršćana. „Mislim da je to dobra inicijativa, posebno za promociju tolerancije, kulture suradnje i suživota, u kontekstu dramatičnih događaja kao što su sukobi na Bliskom istoku“, rekao je za DW.

Nisu svi „za"

Međutim, za razliku od Rakipija, Islamska zajednica Albanije smatra da je ta inicijativa „opasan presedan za budućnost zemlje“ i naglašava da je ona jedini službeni predstavnik islama u Albaniji. „Ova inicijativa, za koju smo saznali putem medija, nije razmatrana s vjerskim zajednicama, koje su osnovale posebnu instituciju za takve slučajeve - Međuvjersko vijeće Albanije - pohvaljeno od svih zapadnih zemalja", navodi se.

Besnik Sinani smatra da će taj plan utjecati na odnose između religija u Albaniji, jer, kako kaže, situacija u zemlji trenutno ni približno ne opravdava takvu odluku. „Tvrdnja da će ova pretpostavljena bektašijska država pozitivno utjecati na klimu tolerancije u regiji nije utemeljena“, ocjenjuje za DW. „Ako se realizira, vjerojatno će narušiti povijesne aranžmane odnosa između religije i države u Albaniji, koji su uspostavljeni vizijom osnivača albanske državnosti, od kojih su mnogi bili Bektaši“, napominje Sinani.

„Nije islamska država"

Brojni stručnjaci zabrinuti su da bi taj potez mogao dovesti do toga da se Albanija označi kao „islamska država“.

Međutim, Aljbert Rakipi, stručnjak za međunarodne odnose, naglašava da Albanija ne planira uspostaviti islamsku državu u svojoj prijestolnici. „Islamska država je drugačija stvarnost s teorijskog i praktičnog stajališta“, rekao je. „Nisu sve države čije stanovništvo čine muslimani - islamske države. U islamskoj državi, ideologija na kojoj se država zasniva je religija - u tom slučaju islam. I u većini slučajeva islam također služi kao organizacijska ideologija društva.“

Vrijeme, a i motivi za Ramin plan su nepoznati. A i mnoga pitanja ostaju otvorena. „Ne možemo a da se ne sjetimo da je albanska vlada bila umiješana u različite globalne, vjerski zasnovane političke tenzije,“ rekao je Sinani.

„Albanija trenutno ugošćuje organizaciju koja je ranije bila označena kao teroristička organizacija od strane Sjedinjenih Američkih Država, ’Mudžahedin-e-Kalk’, koja je posvećena rušenju iranske vlade. Također ugošćuje članove Gulenovog pokreta, koji se u Turskoj smatra terorističkom organizacijom, kao i bivše zatvorenike iz Guantanama, koje vlada SAD-a nije mogla poslati u njihove matične zemlje“, dodaje Sinani.