Barcelona izgoni automobile, vraća ljude

Kasno je popodne na jednom križanju u četvrti Sant Antoni u Barceloni. Ranije se ovdje u ovo vrijeme mogla čuti prije svega buka automobila. Danas se čuje razgovor žena. Montse i njezine prijateljice, odreda starije gospođe, sjede na klupama i čavrljaju. U svoj omiljeni kafić ne mogu zbog pandemije koronavirusa.

„Trenutno je sve zatvoreno. Mi smo susjede, sve živimo ovdje u blizini. Već sat vremena sjedimo ovdje“, kaže Montes. Njoj i njezinim prijateljicama se sviđa ideja „super-otoka“. „Super-otok“ se sastoji od više stambenih blokova koji zajednički tvore područje s ograničenjem prometa. U njega automobilima smiju ući samo stanari i dostavna vozila – a i to samo u određeno vrijeme. Taj koncept je smislila gradska uprava.

Ovaj super-otok u četvrti Sant Antoni postoji nešto više od dvije godine. Tamo gdje su ranije vozili ili parkirali automobili sad se nalaze tegle sa cvijećem, stolovi na kojima je naslikana ploča za igranje šaha, klupe. Asfalt je žutom bojom iscrtan raznim motivima: tako su označena područja na kojima se djeca mogu igrati.

Stvaranje ugodnog prostora

Xavi Matilla dobio je nalog da u gradu stvori još takvih otoka. Matilla je glavni arhitekt gradske uprave u Barceloni. Njemu je stalo i do starijih ljudi kao što je Montse. „Ne smijemo zaboraviti da Barcelona već sad ima jako puno starijih stanovnika. Idućih godina će njihov udio biti još veći. Da bi se udovoljilo njihovim potrebama javni prostor se mora promijeniti i postati ugodniji", kaže Matilla.

Ugodan za arhitekta Matillu znači: bez prometa automobila. U Barceloni i bližoj okolici živi više od četiri milijuna ljudi na površini od 600 četvornih kilometara. Velik dio te površine dosad je bio namijenjen automobilima. Parkova ili drugih zelenih površina u Barceloni ima jako malo. Zagađenost zraka je jako velika.

Neprocjenjiva vrijednost javnog prostora

Gradska uprava to želi promijeniti. Ona ne samo da je ograničila promet nekim ulicama nego je i proširila pješačke staze i izgradila biciklističke staze. Istovremeno potiče jačanje javnog prometa i iznajmljivanja automobila, bicikala i drugih prijevoznih sredstava. Voditeljica odjela gradske uprave za promet Rosa Alarcón želi prije svega jedno: više mjesta za ljude.

„U Barceloni imamo gustoću naseljenosti koja se može usporediti sa središtima New Yorka ili Kalkute. Vrijednost javnog prostora za nas je neprocjenjiva. Tu se sve mora odvijati."

I doista, život se vratio na ulice četvrti Sant Antoni. Po navodima gradske uprave broj pješaka u gradu se u godinu dana povećao gotovo za trećinu. Istovremeno je onečišćenje zraka u toj četvrti smanjeno za jednu trećinu – a osjetno je smanjeno i opterećenje bukom. Jedno istraživanje njemačkog tjednika Der Spiegel pokazalo je, međutim, da druge ulice koje su u blizini sad moraju podnositi više prometa. Ali, povećanje opterećenja je ipak podnošljivo, kaže se u tom istraživanju.

Nisu svi oduševljeni

Super-otoci u Barceloni ne nailaze samo na pozitivne reakcije. Neki smatraju da upadljivo bojanje asfalta unakažava sliku grada, da je to zločin prema ljepoti Barcelone. Ali, super-otoci dobivaju sve više pristaša. Zacijelo i zato što ljudi sad mogu suodlučivati kako će njihova područja biti uređena. Stanovnik Josep je u svakom slučaju zadovoljan što je grad objavio rat automobilima.

„Auto izaziva probleme kod suživota, on je odgovoran za prljavštinu i buku. Na početku je mnogima bilo teško to shvatiti. Ali, u međuvremenu su ljudi shvatili da od super-otoka imaju više prednosti nego nedostataka. Ja apsolutno podržavam tu ideju."

Grad je time ojačao i veze među susjedima, kaže Josep. Ipak, kad se ljudi susretnu na ulici, kako stari tako i mladi, ne mogu se izbjeći ni prepirke. „Nekad se djeca penju ovdje na klupe – svojim biciklima i skateboardovima“, kritizira Montse.

„Ne volimo te bicikle", dodaje njezina prijateljica.

Nije dakle uvijek sve mirno i bez problema. Ali, ima puno mjesta. I četvrt živi.

aj/dpa