Bannon protiv Sorosa | Politika | DW | 27.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Bannon protiv Sorosa

Soroseve zaklade uskoro bi u Europi mogle dobiti oštru konkurenciju. Po uzoru na njih, svoju zakladu u Bruxellesu želi osnovati i Steve Bannon, ali s potpuno drugačijim ciljem.

Proteklog vikenda je Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Open-Society fondacije (Fondacije otvorenog društva) Georgea Sorosa još jednom ocijenio istovremeno i uzorom i neprijateljem. Američki populist i desničar je u intervjuu za internetski portal "The Daily Beast" najavio osnivanje nove desno-populističke zaklade pod nazivom "Pokret" i to sa sjedištem u Bruxellesu. Njegov cilj: izazvati "revoluciju desnice" u EU-u pred izbore 2019. godine. Populistička fronta imala bi zadatak da zaustavi europsko ujedinjenje. Bannonov uzor je "Otvoreno društvo" američkog milijardera Sorosa , koje se, za razliku od američkog populista, zalaže za vrijednosti koje su dijametralno suprotne nacionalističkim nazorima: za pluralizam i otvoreno društvo.

Soroseve zaklade u suprotnosti s Bannonovim ciljevima

Glasnogovornik Sorosevih zaklada je za DW rekao: "Steve Bannon nekorektno opisuje rad zaklada Open-Society Georgea Sorosa. Mi ne financiramo, a niti pomažemo ili savjetujemo političke stranke." Soroseve zaklade slijede jednostavnu filozofiju. Demokratskim društvima u razvoju potrebne su otvorene rasprave, bazirane na činjenicama „koje svi moraju poštovati". Takve ideje će nadživjeti Bannonov populizam.

Tschechien Steve Bannon in Prag (Getty Images/S. Gallup)

Steve Bannon je proglasio Sorosa neprijateljem i najavio "revoluciju desnice"

Sorosove zaklade financiraju nevladine organizacije, koje imaju širok dijapazon tema: u istočnoj Europi oni pomažu manjinama kao što su progonjeni Romi. Na području bivše Jugoslavije nakon njenog raspada i rata samo su zahvaljujući Sorosevoj pomoći uopće mogli preživjeti mediji koji su se suprotstavili nacionalističkom divljanju i strahotama. Soros je financirao i rad organizacija koje su se zalagale za mir u BiH i na prostoru cijele bivše Jugoslavije.

Još 1984. je burzovni trgovac Soros otvorio ured svojih zaklada u rodnoj Budimpešti. Tamo je nakon pada "željezne zavjese" nastao i Central European University, koji se brzo razvio u centar za obrazovanje elita u mladim zemljama demokracije. Ali dolaskom na vlast nacionalista i desničara Viktora Orbána prije osam godina, zakladama se počeo suprotstavljati i stajati na putu sve utjecajniji protivnik. Orban se zalaže protiv onoga za što se George Soros bori i želi ući u savez s američkim populistima, okupljenima oko Stevea Bannona. Sorosove zaklade su im zajednički neprijatelj.

Orban uspješno onemogućio rad

Sada to neprijateljstvo pokazuje učinak. Godinama je Budimpešta Sorosove zaklade ometala novim zakonima. U izbornoj kampanji u Mađarskoj Soros je okarakteriziran neprijateljem broj 1 i oklevetan na plakatima koji su lijepljeni širom zemlje.

Nakon formiranja vlade, stranka Viktora Orbána uspjela je donijeti zakon kojim je Sorosevim zakladama onemogućen nastavak rada u Budimpešti. Svaki suradnik zaklade i svaka udruga kojoj se dala pomoć morali su po tom zakonu državnim službenicima napismeno predstavljati svaku, pa i najmanju aktivnost - bez obzira krše li se time prava na privatnost podataka. "Zakoni su nam stalno otežavali nastavak rada", kaže jedan suradnik Sorosevih zaklada, koji radi na zatvaranju ureda u Budimpešti.

Pogledajte video 04:43

Hajka na mađarske kritičare režima

Već izvjesno vrijeme je poznato da se suradnici Sorosevog ureda u Budimpešti sele u Berlin. Sada se zna i kada i gdje. 31. kolovoza zatvaraju ured u Budimpešti, a od rujna će se useliti u ured na Potsdamer Platzu usred Berlina. To je povijesna lokacija koja se - u vrijeme postojanja Berlinskog zida - nalazila na "ničijoj zemlji".

Model suprotan sovjetskom putu u komunizam

Od 150 zaposlenih, 85 najprije odlazi u Berlin. Ostali bi im se uskoro trebali pridružiti. Tokom godine se trebaju pronaći prostorije koje bi bile stalno sjedište Sorosevih zaklada. Iz Berlina će se nastaviti financijska podrška demokratskim grupama u Mađarskoj i drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe. "Realizacija naših programa i projekata se nastavlja", priopćili su Sorosevi suradnici. To zvuči prkosno, ali je činjenica da su od dolaska na vlast nacionalno-populističkih vlada u Budimpešti, Varšavi i Bratislavi imali mnogo problema. Nakon što je mađarski premijer Orban nakon reizbora za predsjednika vlade podnio na usvajanje zakon o ograničavanju slobodnog rada zaklada, Sorosevi suradnici danima nisu davali intervjue u nadi da neće biti još gore. A onda je postalo još gore.

Preseljenje u Berlin politički izgleda kao povlačenje. George Soros, koji potječe iz židovske obitelji, od pada Berlinskog zida više gotovo i nije dolazio u Mađarsku, osim radi nekoliko prezentacija knjiga. Njegov je cilj, kako je s ushićenjem govorio Sorosev mentor Karl Popper, bio kraj vladavine Politbiroa u Mađarskoj. Sorosevo načelo otvorenog društva bio je kontra-model sovjetskom putu u komunizam.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic