Balkanski san Olivera Varhelyja | Politika | DW | 15.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Balkanski san Olivera Varhelyja

Mir između Beograda i Prištine, pristupni pregovori Tirane i Skoplja su pri kraju, a Srbija se sprema za ulazak u EU. To je vizija kandidata za povjerenika za proširenje Olivera Varhelya, koji još nije potvrđen u EP-u.

Kandidat za povjerenika Europske komisije za proširenje Oliver Varhelyi prvi put je javno na saslušanju pred Vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta predstavio svoj pogled na politiku proširenja u sljedećih pet godina, koliko traje mandat novog saziva Europske komisije. On u četvrtak (14.11.) još nije dobio zeleno svjetlo od EP-a, pa će idući tjedan morati pismeno odgovoriti na još neka pitanja i eventualno opet biti saslušan u Parlamentu.

„Moja vizija je da za pet godina zapadni Balkan bude više razvijen, da imamo mir između Kosova i Srbije, da Kosovo ima punu viznu liberalizaciju, da pregovori Sjeverne Makedonije i Albanije budu pri kraju, a da se Srbija sprema za pristupanje. To je moj san“, kaže Varhelyi. On naglašava da je zapadni Balkan „integralni dio Europe“, a da je njegovo pristupanje u „geopolitičkom interesu EU-a“.

„U sjedećem razdoblju se moramo fokusirati na utjecaj reformi na terenu, tako što ćemo ih mjeriti kroz prosperitet, kvalitetu života i građanske slobode“, kaže Varhelyi.


Okončanje dijaloga BG-PR 2020.


Kaoprioritetne oblasti za dalje približavanje zapadnog Balkana Europskoj uniji Oliver Varhelyi navodi vladavinu prava i funkcioniranje demokratskih institucija u regiji, ali i smanjenje gospodarskog jaza između zemalja-članica i zemalja-kandidata. „Radit ću sljedećih pet godina na tome da zatvorimo taj jaz i tim zemljama donesemo napredak i razvoj“, kaže Varhelyi.

Konkretizirajući svoje zadatke, Oliver Varhelyi kaže da će, ako postane povjerenik za proširenje i susjedstvo, učiniti sve da Albanija i Sjeverna Makedonija „što je prije moguće“ otvore pristupne pregovore i da se uspješno okonča dijalog Beograda i Prištine. „Radit ću zajedno sa povjerenikom EU-a za vanjske poslove Josepom Borellom na tome da se dijalog Beograda i Prištine završi uspješno u 2020. godini“, poručio je Varhelyi.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Varhelyi naglašava kako se angažman mora nastaviti na implementaciji 14 točaka koje je Europska komisija navela kao uvjete za sljedeći korak te zemlje na EU-putu, kao i na formiranju vlasti u BiH koje, kako naglašava, nema već godinu dana. „Bosna i Hercegovina ne može postati kandidat ako ne isporuči reforme“, jasan je Varhelyi.


EU ima instrumente i za zaustavljanje pregovora


Straßburg EU Parlament Plenarsaal (picture alliance / Wiktor Dabkowski)

Ispit za kandidate pred EU parlamentom

On je istodobno dao do znanja da neće biti napretka ka članstvu u EU ukoliko u regiji ne bude rezultata u jačanju vladavine prava. „U slučaju neispunjavanja kriterija u pristupnom procesu, EU na raspolaganju ima instrumente kojima može zaustaviti pregovore, onemogući zatvaranje poglavlja i suspendira financiranje. Neću oklijevati u korištenju bilo kojeg instrumenta ako se postavljeni uvjeti ne ispunjavaju“, upozorava Varhelyi.

Oliver Varehely zaključuje da će, kao povjerenik za proširenje, „napravi most“ između zapadnog Balkana i zemalja-članica EU-a, „uvjeravajući regiju da su reforme neophodne, a članice Unije da je proširenje u njihovom interesu“.


Proširenje dano „u ruke Orbanu“?


Već prilikom objavljivanja raspodjele resora u novoj Europskoj komisiji, na račun imenovane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen stiglo je mnoštvo kritika zbog toga što je oblast susjedstva i proširenja namijenila kandidatu iz Mađarske. Zabrinutost poznavalaca europskih prilika dolazila je iz konstatacije da se time proširenje „daje Orbanu u ruke“.
Godinama unazad, Europska unija i njene institucije u stalnom su sukobu s vladom mađarskog premijera Viktora Orbana i to oko fundamentalnih pitanja, onih koje se tiču vrijednosti EU-a kao što su vladavina prava i demokracija.

U pismu o „opisu posla“ budućeg povjerenika za proširenje i susjedstvo, Von der Leyen je insistirala na važnosti njegovog zalaganja za „ubrzanje reformi“ kao i na „fokusu na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i kriminala“ u zemljama koje su na putu ka EU.


Za prvog i zbog sukoba interesa odbačenog mađarskog kandidata za povjerenika Laszla Trocsanyja, inače nekadašnjeg ministra pravosuđa Mađarske, ali i za njegovu zamjenu, dosadašnjeg mađarskog veleposlanika u EU-u Olivera Varhelyija, važi da su „bliski suradnici“ i „vjerni zagovornici“ politike premijera Orbana. I dok u Europskoj komisiji naglašavaju da stupanje na mjesto povjerenika podrazumijeva „odbacivanje nacionalne i zalaganje za politiku i vrijednosti EU“, zastupnici Europskog parlamenta u više navrata su izrazili zabrinutost oko neovisnosti rada budućeg povjerenika za proširenje. Oni su upozoravali na mogućnost da će se Varhelyi „više rukovoditi politikom Mađarske, nego EU-a“.


Bliskost regiji

Algerien - Der ungarische Justizminister Laszlo Trocsanyi (imago images)

Odbijeni kandidat Laszlo Trocsanyi

„Kao povjerenik, radit ću neovisno. Neću biti dio niti jedne vlade, nego Europske komisije, i pratit ću samo EU-politiku i niti jednu drugu“, ponavljao je Oliver Varhelyi tijekom trosatne rasprave sa zastupnicima u Europskom parlamentu.


Erozija neovisnih institucija u Mađarskoj, ignorirajući odnos Budimpešte prema migracionoj politici EU, bliske veze Orbana i predsjednika Rusije Putina, insistiranje na pravima mađarske manjine u Ukrajini i pružanje azila nekadašnjem predsjedniku Makedonije Nikoli Gruevskom koji je osuđen na zatvor – sve su to primjeri koje su tijekom rasprave navodili europski zastupnici, a koji govore o direktnom sukobu Mađarske i politike EU-a.

Varhelyi odgovara da on „nije kandidiran kako bi ocjenjivao politiku Budimpešte“, a i da će u okviru svog resora „braniti politiku EU protiv svakog miješanja izvana, svake institucije, svake vlade – pa i mađarske“.


S druge strane, ima i onih koji smatraju da je mađarski povjerenik dobar izbor upravo za politiku proširenja i susjedstva zbog „blizine i poznavanja“ regije, kao i zbog glasnog zagovaranja Budimpešte da se proces pristupanja EU ubrza.


„Blizu smo regije. Angažirani smo blisko s regijom i imamo dobre odnose sa svim zemljama u regiji. Na tim temeljima se može stvarati kredibilitet“, izjavio je Varhelyi.

EU na prekretnici

Trenutak u kome bi Oliver Varhelyi trebao preuzeti dužnost novog povjerenika za proširenje, obilježava burna rasprava unutar EU-a o efikasnosti i mogućoj reformi dosadašnje politike proširenja. Okidač za razgovore o budućnosti politike proširenja, a sa samim tim i budućnosti zemlja Zapadnog Balkana, bila je blokada otvaranja pristupnih pregovora s Tiranom i Skopjem.
Francuska zahtjeva da se prije bilo kakvih daljih koraka u smjeru pristupanja Uniji „preispita pristup procesu proširenja“, kako bi se on učinio „postupnijim i konkretnijim kada je u pitanju dobrobit za zemlje u procesu, ali i reverzibilnijim po pitanju efikasnosti primjene reformi, posebno u oblasti vladavine prava“.

Mađarska se u toj „”unutarnjoj raspravi EU-a“, nalazi u grupi onih zemlja – zajedno s drugim članicama tzv. Višegradske skupine, ali i s Italijom i Austrijom – koje se protive trenutnoj blokadi u proširenju, a zalažu za što brži i efikasniji put zemlja regije u EU obitelj.


Pitanje efikasnosti samog procesa proširenja


Sam Varhelyii je, tijekom obraćanja Europskom parlamentu, naveo da će se, ukoliko bude izabran, odmah angažirati u dijalogu sa zemljama-članicama koje su iskazale „zabrinutost“ kada je riječ o efikasnosti procesa proširenja. „Moj stav je da se ne mora mijenjati cijeli okvir politike proširenja, nego da bi trebalo poboljšati metodologiju, kako bi se zemljama koje mogu i žele da se kreću brže, osigurao brži pristup EU-u, ali i obrnuto“, kaže Varhelyi.

On je poručio da će nastaviti posao njegovog prethodnika i, baš kao i Johannes Hahn, založio se za paralelne procese „produbljivanja i širenja“ EU-a. „Europska unija mora biti spremna da prihvati regija, a unutarnje reforme ne kose se sa širenjem Unije“, poručio je Varhelyi.

U situaciji kada vodeću ulogu u politici proširenja sve više preuzimaju same zemlje-članice EU-a, Oliver Varhelyi će, kao Mađar, ali prvenstveno i najbitnije kao dužnosnik Europske komisije direktno zadužen za tu oblast, morati pokazati i dokazati kredibilitet politike proširenja. 


 

Preporuka uredništva