„Balkan ostaje bure baruta“ | Politika | DW | 24.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Balkan ostaje bure baruta“

Neriješeni konflikti i sve veća prisutnost Rusije, Turske, Kine, arapskih država i SAD-a na Balkanu, zajedno s nazadujućom demokracijom, predstavljaju "latentnu prijetnju europskoj sigurnosti", piše njemački tisak.

Njemački list Badische Zeitung je objavio članak gosta-autora Winfrieda Veita pod nazivom „Balkan ostaje bure baruta" u kojem on od EU-a traži da zaustavi proširenje na zemlje jugoistočne Europe i da se najprije pobrine za njihovu istinsku, a ne lažnu stabilnost.

List piše da je od okončanja jugoslavenskih ratova, već više od 20 godina, EU jako prisutan na Balkanu: ima direktnu odgovornost u BiH i na Kosovu, predstavnicima šest zemalja dao je obećanje za učlanjenje, a s dvije države – Srbijom i Crnom Gorom – započeti su i pristupni pregovore. "Rezultat je frustrirajući. Balkan ostaje bure baruta", piše Winfried Veit u članku koji je objavio Badische Zeitung. Navodi da su tome doprinijela dva faktora: "neriješena etničko-nacionalna pitanja i sve veća prisutnost eksternih aktera u regiji - poput Rusije, Turske, Kine, nekih arapskih država i SAD-a". Zajedno sa stagnirajućom ili nazadujućom demokracijom i socijalno-ekonomskim razvojem ovi faktori, uvjeren je autor teksta, predstavljaju "latentnu prijetnju europskoj sigurnosti".

Prevencija konflikta na Zapadnom Balkanu - prioritetan cilj EU-a?

Winfried Veit smatra da bi politika prevencije i rješavanja konflikta u jugoistočnoj Europi trebala spadati u prioritetne strateške ciljeve EU-a, a onda točno navodi na koji način bi se to moglo konkretno realizirati. „Najprije bi Bruxelles morao točno definirati svoje strateške interese u regiji. U Balkanskoj strategiji od veljače 2018. dominira mantra EU-proširenja. Od toga bi se trebalo odustati i jasnije fokusirati na transformaciju tih zemalja, kako bi se stvorili okvirni uvjeti za održivu, a ne površnu stabilnost", piše Veit i dodaje kako mora biti jasno i da se strateški interesi EU-a ne poklapaju s interesima SAD-a.

EU je umjesto stabilnosti, što je bio njegov primarni interes u jugoistočnoj Europi, dobio lažnu stabilnost. „Demokraciju, ljudska prava i pluralizam je podredio interesima vladajuće, korumpirane i autoritarne elite", piše Veit za list Badische Zeitung i navodi za to primjer Crne Gore, ali i Kosova i BiH. „Kosovska vlada bi bez američke podrške stajala pred Međunarodnim sudom. Pred očima UNMIK-a je Kosovo, po navodima Europola, postalo centar za krijumčarenje i prodaju afganistanskog heroina. Članica NATO-a Albanija opet, zbog svoje 'kulture uzgajanja kanabisa', slovi za 'europsku Kolumbiju'. U Bosni i Hercegovini međunarodnoj upravi nije uspjelo ukloniti blokade institucija države i razmišljanje u etničkim kategorijama i proporcijama. Samo Makedonija predstavlja tračak nade", smatra Veit. Osim toga, EU se treba „preventivno pobrinuti za rješenje otvorenih nacionalnih pitanja: albanskog i srpskog, pri čemu bi EU u rješavanje problema trebao uključiti eksterne protagoniste: Tursku na albanskoj strani i Rusiju na strani Srbije", kaže se između ostalog u članku gosta-autora koji je objavio list Badische Zeitung.

Što je ostalo od "šarene revolucije"?

Berliner Tagesitung osvrće se pak na „šarenu revoluciju" u Makedoniji, kada su se mladi prije dvije godine, bacajući balone s bojom na ministarstva i druge državne institucije, digli protiv vlade. „Na pitanje što je ostalo od revolucije 26-godišnja Mitrova kaže: 'Ponos što smo se digli na prosvjede. Ali to nam nije mnogo koristilo'. Ljutnja i ogorčenje zbog uspješnog bijega bivšeg premijera Nikole Gruevskog u Budimpeštu uz pomoć Viktora Orbana su splasnuli", primjećuje autor teksta i objašnjava da je Gruevski, koji je zbog zloupotrebe položaja osuđen na dvije godine zatvora, nestao onog dana kada je trebao otići u zatvor. Dodaje i da je ime Gruevski simbol Makedonije kakva ne smije biti. Potom se prebacuje na sadašnjeg premijera Zorana Zaeva, koji je obećao suzbijanje korupcije i nezaposlenosti, i konstatira da, nakon početne euforije, Zaevu nije uspjelo riješiti se korumpiranih struktura niti povećati gospodarski rast. Dodaje i da je šteta, koju je napravila prethodna vlada, velika, da su zdravstveni i obrazovni sustavi ruinirani, a narod naprosto zamoren.

List dijagnosticira i da je „politička stvarnost Makedonije, unatoč smjeni vlade, daleko od standarda EU-a" kao i da Makedonija pati od odliva mozgova. Od 2001. iz zemlje se iselilo pola milijuna mladih, a za najveći dio njih glavni cilj je Njemačka. „Ogromnom taboru iseljenih parira tabor onih koji su ostali i koji traže da se uključe u kreiranje budućnosti svoje zemlje. Anelija Mitrova također je razmišljala da ode. Ali posljednji ostatak revolucionarnog ponosa i odgovornosti su ju od toga odvratili", piše između ostalog u podužem članku Berliner Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android