„Balkan-Connection“ bečkog terorista | Politika | DW | 05.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

„Balkan-Connection“ bečkog terorista

Mediji na njemačkom opširno pišu o vezama bečkog atentatora s islamističkim krugovima na Balkanu. On je, kako se tvrdi, očito bio član terorističke milicije IS, odnosno „podružnice“ IS-a na Balkanu.

Policajci na ulicama Beča nakon terorističkog napada

Policajci na ulicama Beča nakon terorističkog napada

Je li teroristički napad u Beču izveden u „režiji" terorističke milicije „Islamska država" (IS)? Njemačke sigurnosne službe potvrdile su za list Tagesspiegel da se trenutno provjerava je li Kujtim Fejzulaj djelovao po nalogu IS-a. „Fejzulaj je očigledno bio uključen u 'Balkan-Connection' IS-a", piše berlinski list. Teroristička milicija je u utorak preuzela odgovornost za krvoproliće u Beču u kojem je Fejzulaj u ponedjeljak navečer ubio četiri osobe, a 23 ozlijedio.

"Vojnik kalifata"

IS-ova „medijska agencija" Amaq Fejzulaja je nazvala „vojnikom kalifata". Austrijske vlasti objavu IS-a na internetu smatraju „vjerojatno autentičnom". Bečki atentator je rođen u glavnom gradu Austrije, on je imao austrijsko državljanstvo - a njegova albanska obitelj potječe iz Sjeverne Makedonije. Borbeno ime mu je glasilo „Abu Dujana al-Albani".

IS se, kako piše Tagesspiegel citirajući pritom izvore u sigurnosnim krugovima, pokušava restrukturirati nakon posljednjih poraza. Teroristička milicija pokušava regrutirati pristalice u BiH i na Kosovu, piše njemački list: „Ta mreže seže i do Njemačke, Austrije i Švicarske." U švicarskom Winterthuru je policija uhitila dva muškarca koji su, kako se sumnja, bili u kontaktu s bečkim atentatorom.

Ono što je za sada poznato je da je Fejzulaj 2018. u turskom pograničnom području u blizini granice sa Sirijom stupio u kontakt s dva njemačka džihadista. I Fejzulaj se htio priključiti „Islamskoj državi”, ali turska policija ga je uhitila i on je prebačen u Austriju. Kasnije je zbog članstva u terorističkoj skupini osuđen na 22 mjeseca zatvorske kazne. Iz zatvora je pušten koncem 2019., prije odsluženja kompletne kazne.

„Bijes, sram i pogođenost"

Berlinski list Tageszeitung piše o reakcijama na Balkanu na teror u Beču. „Bijes, sram i pogođenost”, to je naslov članka u kojem se prenosi reakcije muslimanskih vjerskih čelnika u regiji koji su oštrim riječima osudili teroristički napad. Dopisnik Erich Rathfelder prenosi i reakcije iz rodnog sela obitelji Fejzulaj u Sjevernoj Makedoniji, koje se nalazi u blizini Tetova. „Kad smo čuli što se dogodilo, bilo nas je sram”, kažu žitelji tog sela. Oni su se, kako prenosi berlinski dnevnik, odmah distancirali od tog čina.

Atentat je, kako piše Tageszeitung, izazvao zgražanje i strahove među brojnim muslimanima, kojih je na Zapadnom Balkanu „više od deset milijuna u Albaniji, BiH, na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori. Ovaj list napominje i da su predstavnici nekih drugih naroda iż unutarnjo-političkih razloga pokušali „muslimane generalno dovesti u blizinu terora.” Tu se izričito spominje i predstavnike Hrvata u BiH.

Austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz polaže vijenac i pali svijeću za žrtve terorističkog napada

Austrijski savezni kancelar Sebastian Kurz polaže vijenac i pali svijeću za žrtve terorističkog napada

„Tužni smo i šokirani”

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) istražio je kako albanska dijaspora u Beču reagira na stravičan čin čovjeka s kojim dijele isto porijeklo. „Poput noćne more" – to su riječi Mergima Ahmetija (stvarni identitet poznat redakciji), Austrijanca albanskog podrijetla, on za NZZ kaže: „Mi smo nevjerojatno tužni i šokirani. Za pseudonim se odlučio iz obzira prema svojoj obitelji, piše NZZ – i to zato što se o ovoj temi na Balkanu govori s puno emocija: „Tko kritizira vlastitu grupu, tog se brzo proglasi izdajnikom", kaže Ahmeti.

NZZ podsjeća da je prva generacija albanskih gastarbajtera u Austriju stigla u 60-im godinama prošlog stoljeća. Bili su to uglavnom ljudi iz ruralnih krajeva, baš kao i otac atentatora. Kasnije su stigli i drugi migranti, a koncem 90-ih i izbjeglice s Kosova, ljudi koji su sa sobom donijeli i traumatična iskustva, piše NZZ. Ahmeti kaže da je vrlo pomno pratio razvoj salafističkih struktura u Beču. Dodaje da se stav prema muslimanima počeo mijenjati nakon napada 11. 9. 2001. u SAD-u, da je bilo diskriminiranja i senzacionalizma u tabloidima. Na sve izraženiju odbojnost prema njima mnogi su se Albanci počeli okretati svojim korijenima, napominje švicarski list. Religija odnosno islam je počeo igrati sve veću ulogu. I s vremenom se jedna manja skupina muslimana radikalizirala i – izolirala, „do tih je ljudi sad teško doći", prenosi NZZ izjavu stručnjaka za Balkan Roberta Pichlera.

Propusti države?

Mnogi članovi albanske dijaspore, kako piše NZZ, ne shvaćaju zašto vlasti nisu pomnije nadzirale tog mladog čovjeka koji je iz zatvora pušten prije odsluženja kompletne kazne – iako se znalo za njegovo članstvo u IS-u i namjeru da se priključi džihadu. „Zašto se država tako neodlučno ponaša prema opasnim ljudima", zgraža se i Ahmeti. On se sada boji onoga što očekuje albansku zajednicu u Austriju. Diskriminacije, rasizma, uvreda. „Svi Albanci moraju sad ispaštati zbog onoga što je taj šupak napravio."

taz/nzz/wk/ms

Preporuka uredništva