1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
SportAustralija

Australian Open 2023: Smiju igraju i zaraženi igrači

Olivia Gerstenberger
11. siječnja 2023

Na ovogodišnjem Australian Openu sportašima je dozvoljeno da se natječu i ako su zaraženi koronavirusom. Ne moraju čak ni prijaviti da su pozitivni. Prošle godine propisi su bili mnogo stroži, a bilo je i isključenja.

https://p.dw.com/p/4LyTD
Foto: Hammish Blair/picture allliance/dpa

Prije godinu dana teniska superzvijezda Novak Đoković morao je napustiti Australiju i nije se smio natjecati na Australian Openu, jer nije imao potvrdu da je cijepljen protiv koronavirusa. Dobio je čak i višegodišnju zabranu ulaska u tu zemlju, koja je u međuvremenu ukinuta.

Ta pravila više ne vrijede – ni za Srbina, a ni za sve ostale sudionike prvog ovogodišnjeg Grand Slama. Čak i zaraženi koronavirusom u Melbourneu mogu izaći na teren i pritom nisu dužni organizatore turnira obavijestiti o pozitivnom testu – sve dok se fizički osjećaju dovoljno spremni, citira list "The Age" direktora turnira Craiga Tileya. Postoji samo preporuka za igrače i gledatelje, da ostanu kod kuće ako se ne osjećaju dobro.

Sportski liječnici upozoravaju

Đoković (sa svojim timom) 16.1.2022. na aerodromu u Melbourneu prije nego što je napustio Australiju
Đoković (sa svojim timom) 16.1.2022. na aerodromu u Melbourneu prije nego što je napustio Australiju Foto: Loren Elliott/REUTERS

Takav zaokret organizatora krije opasnosti, ocjenjuje sportski liječnik Wilhelm Bloch s Fakulteta za sport u Kölnu. „Mogu samo apelirati na zdrav razum sportaša: ako znaju da su pozitivni, čak i ako nemaju simptome, trebali bi poslušati preporuku klasične sportske medicine – sportaš koji u sebi nosi virus, ne bi trebao sudjelovati na natjecanjima."

Bloch je direktor Instituta za kardiovaskularna istraživanja i sportsku medicinu i ima razumijevanja za to što se sport nakon pandemije sve više otvara. „Ti strogi propisi nisu se mogli održati. Sada imamo drugačiju situaciju i većina sportaša je cijepljena. Ipak, i dalje imam pomalo loš osjećaj.“

Sportaši, doduše, imaju dobar imunološki sustav i mogu se prilično dobro nositi s prijetnjama koja virus sa sobom nosi, jer se njihov imunološki sustav relativno brzo brani od virusa. I pored toga, u tijelu se događa određeni proces, kaže on.

„Virusi se množe, imunološki sustav reagira tako brzo da tijelo to zapravo i ne primjećuje. Ali natjecanje je veliki stres za tijelo, što je također okidač za imunološki sustav. Onda se tijelo mora boriti i s jednim i s drugim i može se dogoditi da se ne uspije izboriti s virusom kako treba. To predstavlja opasnost, koja može završi miokarditisom (upalom srčanog mišića, nap. red.)", objašnjava Bloch.

Visoke temperature u Australiji također su veliko opterećenje. One su uvijek zdravstveni rizik. Međutim, tjelesna temperatura se povećava i s reakcijom imunološkog sustava, a sportaši ionako tijekom igre lako dostignu temperaturu od 40 stupnjeva. „Tada se drugačije znojite, brže dehidrirate, pa je opterećenje za tijelo veće.“

Opasnost od dugoročnih posljedica

Zaraženi sportaš, međutim, može biti u jednako dobroj formi kao i zdrav sportaš, dodaje Bloch. Međutim, sportaši ponekad pogrešno procijene svoje ukupno fizičko stanje. „Onda dolazi veliko opterećenje za čitav sustav, koje se u početku dobro savladava. Ali nakon toga, sljedećeg dana ili dan kasnije, može biti problema s regeneracijom. A na turniru se meč obično igra svaka dva dana."

Prema riječima Blocha, ono što sportski doktori stalno primjećuju u vezi s infekcijom koronavirusom, jesu problemi s opterećenjem u slučaju da se prerano ponovno nastavi sportom. „Rizik nije miokarditis, već to da može doći do dugotrajnih posljedica. Cijepljenje nudi određenu zaštitu, smanjuje rizik od dugotrajnog kovida za oko 10 do 30 posto, ali to znači da izvjesna opasnost i dalje postoji. Sportaši više pate od posljedica dugotrajnog kovida, ne mogu podnijeti velika opterećenja i nisu se u stanju regenerirati. Opterećeni su i tjednima izostaju s terena.“

U tom slučaju im ne pomaže nužno to što su već bili u kontaktu s virusom, putem zaraze ili cijepljenja. „Ovisi koje varijante virusa su bile u pitanju.“ A ne zna se hoće li se u Australiji pojaviti nova omikron-varijanta koja trenutno hara u Kini. Čini se da je ona znatno zaraznija.

Australian Open kao uzor za druge sportske turnire?

Australian Open je prvi veliki sportski događaj u ovoj godini. Organizatori drugih natjecanja pažljivo će pratiti zbivanja u Melbourneu i razmotriti svoje propise vezane za koronavirus. U sportu s malo kontakta, kao što je tenis, pa još ako se igra na otvorenom, ukidanje korona-ograničenja zapravo bi moglo dobro funkcionirati.

Ipak, sportski liječnik Bloch upozorava: „Ako zaraženima dozvolim da igraju, a da pritom nisu dužno to da i kažu, otvaram rizik od infekcije za druge. Svatko preuzima svoj osobni rizik, svatko donosi svoju osobnu odluku, ali odgovornost za druge ostaje. U kontaktnim sportovima to je opasno. Zato treba dobro razmisliti hoće li se pravila s Australian Opena u potpunosti preuzeti i na drugim natjecanjima.“

Đoković u Adelaideu
Đoković u AdelaideuFoto: Kelly Barnes/AP/picture alliance

Za Đokovića je ova godina počela znatno bolje od 2022: skoro godinu dana nakon deportacije iz Australije, Srbin je u Adelaideu proslavio svoju 92. titulu i neposredno uoči početka Australian Opena pokazao da je u vrhunskoj formi.

Đokovića se smatra glavnim favoritom, nakon što je prvi tenisač svijeta, Španjolac Carlos Alcaraz, otkazao sudjelovanje na turniru. „Biti ovdje je dar“, rekao je vidno rasterećeni Đoković nakon osvajanja turnira na tvrdoj podlozi. „Osjećao sam se kao da igram kod kuće.“ A prije samo godinu dana izgledalo je da će mu Australija biti godinama nedostižna. Sada je Đokoviću put ka 22. Grand Slam tituli – otvoren.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu