Američke sankcije Čavari: Plenkovićev hod po žici | Politika | DW | 11.06.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Američke sankcije Čavari: Plenkovićev hod po žici

Nizu sankcioniranih bosanskohercegovačkih visokih dužnosnika pridružio se i HDZ-ov predsjednik FBiH Marinko Čavara. Iz Hrvatske pristižu kritike strateškom partneru SAD-u.

Hrvatski premijer Andrej Plenković američke sankcije predsjedniku FBiH, ujedno i potpredsjedniku HDZ-a BiH, Marinku Čavari nazvao je neopravdanim, a s njim je, kako je poručio, i telefonski razgovarao.

"Rekao sam mu da Hrvatska stoji uz njega i da je ta odluka apsolutno neutemeljena i totalno bezvezna ako gledamo njezinu supstancu. Čudnovata odluka. Ne vidim što se time htjelo postići osim da mu se našteti reputacijski, što je po meni promašeno u cijelosti”, kazao je Plenković. Slično je reagiralo i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, kao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović svojom, već prepoznatljivom, retorikom.

Koliko hrvatski premijer riskira pogoršanje odnosa s SAD-om kritikama američkih sankcija prema visokom dužnosniku "sestrinske stranke" u BiH?

"Hod po žici"

Bosnien-Herzegovina I Marinko Cavara

Marinko Čavara

Prema mišljenju Davora Gjenera, političkog analitičara i politologa iz Hrvatske, vlada premijera Andreja Plenkovića je u problemima. "Hrvatska Vlada hoda po tankoj žici, ne toliko u odnosu prema SAD, koliko u unutarnjim odnosima", komentira Gjenero za Deutsche Welle.

Kakvo je to "balansiranje", Gjenero pojašnjava: "Iako je bilo očito da premijer očekuje reakciju američke administracije prema krugu oko Čovića, posebice nakon što je srušio pregovore o izbornom zakonodavstvu koje je vodio Mathew Palmer, jasno je da Plenković nema manevarskog prostora za frontalni sukob s Čovićem, pogotovo u uvjetima kad ga otvoreno podupire predsjednik Milanović, i kada on okuplja desne radikale i nacionaliste u hrvatskoj političkoj areni u podršci destruktivnom političkom krugu predsjednika HDZ BiH".

Analizirajući odnose i relacije dva HDZ-a u dvije države, Gjenero ocjenjuje: "Plenkovićev cilj bila je eliminacija Čovića s jesenskih izbora i kandidiranje koncilijantnog kandidata, prihvatljivog Bošnjacima, koji bi i prema ovakvom izbornom zakonu odnio pobjedu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Pogotovo u uvjetima pluralizacije bošnjačkog izbornog tijela, pri čemu odljev bošnjačkih glasova Željku Komšiću postaje kontraproduktivan".

Međutim, on smatra kako hrvatski premijer Andrej Plenković "mora kritizirati uvođenje sankcija Čavari, iako je svjestan da su one opravdane".

"Ali ne smije staviti manevarski prostor Milanoviću za napade na Vladu. Situacija je rizična, ali vjerojatno će 'protesti' Ministarstva uskoro utihnuti, a Milanović će nastaviti svoju nacionalističku politiku", zaključuje Gjenero.

"Kamen oko vrata"

US-Sanktionen gegen Politiker in Bosnien

Davor Gjenero

Gotovo isti stav zastupa i Elvir Bucalo, dugogodišnji dopisnik BHT-a iz Bruxellesa i brojnih međunarodnih medija. "Hrvatskoj politici, prije svega, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, kamen oko vrata je suradnja i koordinacija s bosanskohercegovačkim HDZ-om i predsjednikom te stranke Draganom Čovićem", kaže Bucalo za DW, pri tom navodeći i kako se mogu čuti mišljenja da je "ova priča puno šira od predsjednika FBiH Marinka Čavare i da se na tome neće završiti".

Pritom se on osvrće na mnoge navode kako će hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Hrvatske, za hrvatskog kandidata za Predsjedništvo podržati nekog drugog, umjesto Čovića.

"I to iz razloga kako bi opustio odnose s Bošnjacima, što je Plenkoviću i cilj, a što je manje cilj za Čovića. Za vrijeme mog boravka u Bruxellesu kao dugogodišnjeg dopisnika, jako dobro sam surađivao s Plenkovićem. On racionalno razmišlja i traži rješenja. On je bio i jedan od inicijatora Mostarskog sporazuma kojeg su potpisali Čović i Izetbegović uz snažan angažman međunarodne zajednice zahvaljujući kojem su i održani izbori u Mostaru nakon dugo godina, ma što mi mislili o manjkavosti tog sporazuma", podsjeća on.

Međutim, Bucalo se osvrće i na ulogu bošnjačke politike. "Bošnjački korpus u nekoliko navrata dopustio je, i odgovoran je, za izbor Željka Komšića u Predsjedništvo, što je dodatno pogoršalo odnose između Hrvata i Bošnjaka, a sada bi se bošnjački glasovi trebali raspodijeliti između Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA i Denisa Bećirevića, kandidata SDP-a, NiP-a i Naše stranke", smatra Bucalo, znakovito zaključujući kako "Čavara nije izoliran slučaj nego rezultat ili posljedica onog što još može biti".

Zašto američke sankcije za Čavaru i Šeranića?

US-Sanktionen gegen Politiker in Bosnien

Elvir Bucalo

Od početka godine do danas iz BiH je na "crnim listama" SAD-a i Velike Britanije završilo devet osoba, od kojih je osam visokih političkih dužnosnika i jedan medij.

“Marinko Čavara i Alen Šeranić slijedili su etno-nacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana BiH", pojasnio je podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u Ministarstvu financija SAD-a, Brian E. Nelson.

Prema objašnjenju koje je Ministarstvo dalo, predsjednik FBiH odgovoran je za predlaganje sudaca za Ustavni sud FBiH, a smatraju ga odgovornim jer, kako se navodi, odbija predložiti suce s liste kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće zbog popune upražnjenih mjesta u sudu, čime se blokira funkcioniranje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa suda.

Značajna poruka u obrazloženju sankcija za predsjednika FBiH je i ta da je Čavara "stavljen na listu zbog odgovornosti za ili sudioništvo, izravno ili neizravno sudjelovanje u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu".

Također, objašnjenje sankcija za ministra Šeranića je destabilizirajuće djelovanje. Konkretno, u pojašnjenju se navodi: “...nastavio je promovirati secesionističke aktivnosti RS-a jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje.

Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlasti državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Bosanskohercegovački državni i entitetski vrh pod sankcijama

Zoran Milanovic und Andrej Plenkovic

Problematično pitanje politike hrvatskog državnog vrha prema BiH

Znakovita je činjenica da su pripadnici državnog i vrha oba entiteta u BiH pod američkim i britanskim sankcijama. Od srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović

 i predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, potom sada Dodikovog savjetnika i bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, Milana Tegeltije, SDA-ovog izaslanika u državnom parlamentu Asima Sarajlića, bivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, medij Alternativna TV itd.

Na američkoj „crnoj listi" već od prije su i SNSD-ovac Nikola Špirić, aktualni dopredsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA-ov parlamentarac i bivši tajnik te stranke Amir Zukić. Većina njih još uvijek su na svojim dužnostima, a pravosuđe BiH nije reagiralo na američke poteze.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu