Akcijska prodaja Zagreba | Politika | DW | 27.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Akcijska prodaja Zagreba

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nastoji prodati niz golemih javnih nekretnina. To se pravda potrebom punjenja proračuna. Ali, neke od nekretnina već su bile namijenjene za javne svrhe, a prihodi od prodaje su upitni.

Grad Zagreb otvara veliku rasprodaju gradske imovine – tako glase prve interpretacije vijesti koja je prošli tjedan odjeknula iz Ćirilometodske ulice. Na sastanku jednog odbora Gradske skupštine, naime, zastupnik Tomislav Stojak (HNS) postavio je pitanje o netom viđenom prijedlogu proračuna za 2021. godinu, kao i projekcija za naredne dvije: zar će se doista privatnim investitorima poskrivečki i naglo prodati najvredniji prostori od kojih su neki već bili namijenjeni za konkretne javne svrhe?

Riječ je o zemljištima velikih kompleksa bivših proizvodnih pogona Gredelja, Paromlina, Zagrepčanke, itd. Nekoliko tjedana ranije u javnost je zahvaljujući Radiju Student dospjela i informacija o makinacijama oko bivše tvornice Badel. Odreda su posrijedi lokacije na rubu širega gradskog centra, vrijedne preko 1,2 milijarde kuna, ali samo po darežljivijoj procjeni sadašnjeg vlasnika. A takav potez gradske uprave – smatraju u građanskoj udruzi Pravo na grad – svjedoči o ustrajnosti ideologije po kojoj se prodaja javnih servisa opravdava pukom financijskom koristi.

Obnova propalog modela

„No, kao što se pokazalo i u prošlim nasrtajima na javna dobra, prosperitet se ne ostvaruje privatizacijom“, poručila je arhitektica Iva Marčetić iz Prava na grad. „Naime, ne samo da gradonačelnik Milan Bandić i njegova ekipa pokreću izradu urbanističkih planova“, dodala je za DW, „odnosno pripreme uvjeta za gradnju na sada navedenim lokacijama, već se pokreće i model koji je Bandić patentirao u propalom projektu tzv. Zagrebačkog Manhattana.“ Ona ističe da nije jasno kako to da model koji gradonačelnik stavlja na stol, niti ne predstavlja financijsku injekciju u gradski proračun. Jer, prihod se očekuje tek kada privatni investitor ostvari profit: „Sve i ako Gradska uprava, odnosno Bandić i njegovi saveznici u HDZ-u vjeruju da je rasprodaja zemljišta lijek za posrnuli budžet grada, prijedlogom javno-privatnog partnerstva koji zagovaraju, dakle, čak se ni to ne može dogoditi."

Gredelj u Zagrebu

Gredelj u Zagrebu

Iznevjerava se tako mogućnost da javni prostori s riješenom infrastrukturom budu zalog ekonomskog oporavka Zagreba – smatraju u Pravu na grad – uz prosperitet socijalne i ekonomske slike metropole. Umjesto vizije razvojne budućnosti grada, ova udruga u toj politici vidi tek nakanu instantnog zadovoljenja investitora: „U takvoj kombinaciji izuzetno je opasno donošenje dalekosežnih odluka samo šest mjeseci prije lokalnih izbora na kojima bi, dosta izvjesno, spomenuti akteri mogli izgubiti funkcije, a jedini koji sad mogu spasiti gradske resurse su zastupnici HDZ-a u Gradskoj skupštini."

Zagreb poput Beograda

„Iako u HDZ-ove poteze s razlogom nemamo povjerenja, situacija oko Zagrebačkog Manhattana pokazala je da je HDZ može izmaknuti Bandićevim hirovima ako osjeti da je pritisak na njih supstancijalan, pa se nadajmo da će poučak tog projekta odigrati ulogu i u ovom slučaju“, rekla je Marčetić. Zagrebački Manhattan, da i na to podsjetimo, bio je gradonačelnikov plan izgradnje velebnog poslovnog i stambenog kompleksa na mjestu današnjeg Hipodroma, tik uz rijeku Savu. Propao je zbog dubioza u prostornom planiranju, i evidentno za Grad štetnih odnosa s investitorom u javno-privatnom partnerstvu.

Saša Poljanec Borić

Saša Poljanec Borić

Da je plan prodaje Badela, Paromlina, Zagrepčanke i Gredelja ustvari gradonačelnikov pokušaj da sanira neuspjeh realizacije projekta „Beograd na vodi“ u „Zagrebu na Savi“, drži pak sociologinja Saša Poljanec Borić, voditeljica Centra za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj, pri Institutu za društvena istraživanja „Ivo Pilar“. „Beograd na vodi“, kontroverzni megaprojekt u glavnom gradu Srbije, no već realiziran, sa zagrebačkom otkazanom gradnjom povezuju isti poznati poduzetnici iz Dubaija, tvrtka Eagle Hills.

Korupcija kao porez

„U procesu pripreme realizacije projekta 'Beograd na vodi' u Zagrebu, projekt je, iz marketinških razloga, transvaluiran u 'Zagrebački Manhattan'. No, manevar nije uspio zbog mobilizacije građana te je njegovo otvaranje odgođeno do daljnjeg. Stoga su poslovi duboke države, kojoj u srži 'sjedi' gradonačelnik Grada Zagreba, propali. Zbog toga se sada otvara niz projekata koji su bolje utemeljeni u postojećim regulatornim osnovama, jer investicijska klima nije baš bajna, a novac treba brzo, pa se ne smije gubiti puno vremena na procedure mijenjanja GUP-a“, rekla nam je Poljanec Borić.

Po njezinu mišljenju, otvaranje projekata osigurava dotok novca potrebnog za održavanje legitimnog gradskog institucionalnog pogona i namirivanje dospjelih obveza, a za koji više nema novca zbog nekontroliranog trošenja dvostrukog poreza koji građani grada Zagreba plaćaju: jedan pravnoj i jedan tzv. dubokoj državi. „Ovaj drugi, dakle, kroz korupciju i klijentelizam. Naime“, nastavlja ona, „u teoriji se općenito korupcija definira kao dvostruki porez, a Zagrepčani su, po mom mišljenju, svjetski prvaci u plaćanju dvostrukog poreza.“

Turbo-folk karizmatik

Milan Bandić

Milan Bandić

Ova sociologinja napominje da se oblik vlasti koji prakticira Milan Bandić u teoriji zove - prebendalizam. Radi se o devijaciji uslijed koje izabrani predstavnici uzurpiraju dio prihoda iz javnih vrijednosti poput nekog tipa nadarbine. „No s obzirom da ambijent u kojem pliva zagrebački gradonačelnik manje sliči na prebendu, a više na balkansku krčmu, njegova se karizma ne temelji na duhovnim dimenzijama nego je bliža turbo-folku. Dakle, možemo reći da turbo-folk karizmatik prakticira gradogradnju sukladnu svom ukusu i vrijednostima“, zaključila je Saša Poljanec Borić.

Dodajmo još i da nam je na pitanje o ovom problemu, upućeno Gradu Zagrebu, odgovorio Zlatko Makar, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom. Naglasio je da je posrijedi imovina „koja nije od strateškog interesa“ za Grad, te uputio na „opravdanost aktiviranja“ tih vrijednosti zbog štete od potresa i epidemijske krize. „Napominjemo da se radi o velikim kompleksima“, dodao je, „u okviru kojih će se na adekvatan način prilikom realizacije projekata voditi računa o objektima javnog interesa koji se planiraju graditi, tako da njihova realizacija nije upitna, te će se pravilnim planiranjem zadovoljiti i javne i komercijalne potrebe“. Ostaje dakle da vidimo u kakvom će odnosu biti postavljeni javni i privatni interes. Uz nadanje da to neće biti kao, primjerice, u slučaju projekta Centar Cvjetni investitora Tomislava Horvatinčića, jednog od novijih među većima, a najdubioznijima.

 

DODATAK

Grad Zagreb naknadno nam je, i bez prethodne najave, poslao dodatni dio odgovora na pitanja koja smo uputili u vezi s rasprodajom gradskih nekretnina, ovaj put iz Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zastitu okoliša. 
Taj odgovor se odnosi na dio našeg upita koji je glasio: "Kako pak gledate na tvrdnje, objavljene u više medija, da službena dokumentacija za osnivanje trgovačkog drustva Blok Kvatric d.o.o. pokazuje više nego izvjesnu mogucnost gubitka velikog iznosa novčanih sredstava (oko 100 milijuna kuna) na stetu Grada Zagreba ukoliko bi predmetni prostor nakon osnivanja drustva i, zatim, izrade urbanističkog plana koja je vec planirana, prešao iz 3. kategorije u 1. kategoriju vrijednosti?" 
Objavljujemo ga ovdje u cijelosti.

"Nekretnina se procjenjuje i vrednuje u datom trenutku, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice te je procijenjena vrijednost nekretnine trenutno 155.420.000 kn. Konačnom izradom Urbanističkog plana uređenja, vrijednost nekretnine će se povećati. Povećanje vrijednosti zemljišta, nakon izrade Urbanističkog plana uređenja, predviđeno je u budućem Društvenom ugovoru koji je dio natječajne dokumentacije i to na način da će budući partner morati napraviti dodatnu uplatu na račun društva u visini 51% razlike vrijednosti nekretnine koja će eventualno nastati donošenjem Urbanističkog plana.
Dakle, nakon donošenja Urbanističkog plana uređenja ponovo će se raditi procjena vrijednosti nekretnine jer zemljište poprima karakteristike 1. kategorije. Ta je procjena dosta kompleksnija od pukog korištenja postotaka iz tablica i paušalnih izračuna pojedinaca koji je izbacuju iz rukava, tako da se buduća  vrijednost bez konačnog donesenog Plana, ne može znati danas.
Treba uzeti u obzir da su moguća i dodatna urbanistička ograničenja iz Konzervatorske podloge koju radi Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Zagreba i koja još nije gotova. Ne može se premašiti obuhvat i namjena predviđena Odlukom o realizaciji gradskog projekta Blok Badel koju je Gradska skupština Grada Zagreba donijela u prosincu 2018. godine.
Pokretanje postupka izbora privatnog partnera zajedno sa pokretanjem izrade Urbanističkog plana uređenja radi se iz razloga da budući partner dobije priliku sudjelovati u javnoj raspravi i predložiti određena urbanistička rješenja u samom planu, poštujući ograničenja koja smo naveli koja vrijede za sviju pa i za privatnog partnera."
 

Preporuka uredništva