AIDS - opaka bolest pala u zaborav svjetske javnosti | Priča dana | DW | 06.07.2004
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

AIDS - opaka bolest pala u zaborav svjetske javnosti

Opasnost zaraze virusom AIDS-a ocito je ponovo podcijenjena. Pokazuju to podaci o širenju zaraze. Prošle je godine u svijetu zaraženo gotovo 5 milijuna novih ljudi, više nego ijedne godine ranije, priopcila je medunarodna organizacija UNAIDS.

Pogodjena jeosobito Afrika, ali zaraza se sve jace širi i u istocnoj Europi i Aziji.Od blizu 40 milijuna zaraženih više od polovice živi u Africi, južno od Sahare. Ali, ubrzano raste i broj zaraženih u istocnoj Europi i na Bliskom istoku gdje se broj popeo na milijun i 300 tisuca ljudi. Posebno zabrinjava starosna dob zaraženih na tom podrucju. Cak 80 posto zaraženih su mladi od 30 godina. Za usporedbu, u zapadnoj Europi i Americi samo 30 posto zaraženih je u toj starosnoj dobi. Najveći dio inficiranih su muškarci. Najteže su pogođene istočnoeuropske zemlje Ukrajina, Estonija i Rusija. U zapadnoj Europi trenutno je zabilježeno oko 580000 osoba koje su zaražene virusom HIV-a. Samo prošle godine je u svijetu od posljedica AIDS-a umrlo 2,9 milijuna osoba, kako je priopćila organizacija UNAIDS Ujedinjenih naroda. Od 1981. godine, od kada se sustavno bilježi broj umrlih, ta je brojka narasla na oko 20 milijuna ljudi.

Razlog takvog katastrofalnog razvoja je ignoriranje tog problema od strane javnosti i vlada tih zemalja, smatra Ulrich Heide, šef njemačke AIDS-zaklade:

"Cilj bi morao biti da rješavanje ovog problema preuzmu najviši dužnosnici; u međuvremenu na čelu anti-AIDS-pokreta u više afričkih zemalja nalaze sepredsjednici tih zemalja. Ruski predsjednik Putin, primjerice, na drugoj strani još uvijek nije ni izustio tu riječ AIDS",

kritizira Heide ruskog predsjednika. Opaka bolest ne poznaje granice, rekao je nedavno direktor Svjetske banke Dennis de Tray na konferenciji o AIDS-u četiri centralnoazijske zemlje Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Istovremeno on je pozvao te zemlje da surađuju kako bi se suprostavili kugi 20. i 21. stoljeća. One to žele i kao pomoć Svjetske banke će primiti 20 milijuna dolara. Dodatni je problem što nitko ne poznaje stvarno stanje u tim zemljama i stvarni broj oboljelih, a teško je i doći do tih brojki, napominje Valeri Černyavsky, manager Global Funda, fonda koji diljem svijeta stavlja na raspolaganje novac za borbu protiv side:

"Razlog za to je što postojeći kontrolni sustavi nisu u stanju isporučiti točne podatke. Drugi razlog je činjenica da većina novih oboljenja nastaje među ovisnicima o drogi. Posebnost područja središnje Azije je upravo podatak da je 80% novooboljelih ovisno o drogama, i te osobe nisu uvijek u stanju uspostaviti kontakti s predstavnicima zdravstvenog sustava. A neke vlade u nekim zemljama ni same ne žele uspostaviti kontakt s ovisnicima i oboljelima. To samo stvara dodatne probleme u nastojanju da se dođe do točnih brojki koliko ustvari ima novih slučajeva",

kaže manager Global Funda. Jedno od zanimljivijih razmišljanja vezano uz razloge smanjenje pažnje koja se posvećuje AIDS-u svijetu također je vezano uz taj fond iz Ženeve. Borba protiv međunarodnog terorizma nakon napada 11. rujna 2001. godine utjecala je na to da spremnost svjetske javnosti na donacije u borbu protiv te bolesti opada, upozorava Christoph Benn, u fondu zadužen za međunarodne poslove. Umjesto uobičajenih oko 10 milijardi dolara od sredine 2001. pa do danas je godišnje Fond zabilježio samo oko 2,5 milijardi dolara donacija. Globalni je Fond utemeljen 27. lipnja 2001. godine od strane brojnih vlada i organizacija, a na inicijativu Ujedinjenih naroda, s ciljem prikupljanja novca koji se koristi u borbi protiv tri zarazne bolesti: AIDS-a, tuberkuloze i malarije, bolesti od čijih posljedica godišnje u svijetu umre šest milijuna ljudi.

Srećko Matić