1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Afganistan: Zapad se 20 godina odbijao suočiti s realnošću

Emran Feroz
22. kolovoza 2021

Sve što se u Afganistanu sada dešava moglo se predvidjeti i posljedica je grešaka u pristupu toj zemlji koja je trajala 20 godina, smatra analitičar Emran Feroz. No Zapad odbija preuzeti odgovornost.

https://p.dw.com/p/3zLEE
Afghanistan, Kabul | Zahlreiche Menschen warten am Flughafen
Foto: Wakil Kohsar/AFP/Getty Images

Na improviziranoj konferenciji za medije koju su talibani organizirali nakon preuzimanja vlasti, jedan od komandanata je ispričao da su ga Amerikanci držali ulogoru Gvantanamo osam godina i tamo mučili. To nije slučajnost. Naprotiv, jasno je da je američki „rat protiv terora" radikalizirao brojne ljude u Afganistanu – i to mnogi do danas nisu zaboravili.

Evakuacija samo za bijele Amerikance?

Za to vrijeme, na kabulskom aerodromu su se odvijale nemile scene. Tamo su mase ljudi pokušale uži u američke zrakoplove koji su evakuirali američke državljane. Ljudi su se držali za avion koji je polijetao i tako pogibali. Američki vojnici su pucali u masu okupljenih Afganistanaca.

Emran Feroz
Emran Feroz Foto: privat

„Jedan moj rođak je ubijen. Bio je liječnik", ispričao mi je kasnije Sangar Pajkar, nizozemsko-afganistanski novinar i podcaster. A afganistansko-američka spisateljica i aktivistkinja Nadija Hašemi, tvrdi da vojnici američke Afganistance djelomično nisu puštali u avion. Razlog: nisu bili bijeli Amerikanci.

Posljednje scene iz Kabula su jače nego ikada pokazale da je angažman Zapada u Afganistanu - neuspjeh. Za vrijeme svog nedavnog govora, predsjednik SAD-a Joe Biden nijednom rječju nije spomenuo Afganistance koji su ubijeni u američkom ratu protiv terora. Umjesto toga, iz njegovih riječi je izbijalo odbijanje da se pogleda realnosti u oči. Pravi pobjednici rata ne sjede u Bijeloj kući, već u Kabulu.

Kako se ovo moglo desiti?

Ima više razloga zbog kojih je ovo do ovoga došlo. Mnogi uzroci neuspjeha Zapada su godinama potiskivani i ignorirani – ne samo zato da bi Zapad sačuvao svoj obraz, već i zato što on ni nakon tolikih godina nije poznavao Afganistan.

Praktično svi distrikti provincijskih prijestolnica koji su pali prije Kabula, već godinama su bili pod kontrolom talibana. Oni su  tamo već bili prisutni i vladali su iz sjene. U tim seoskim regijama ektremisti su mogli učvrstiti svoje pozicije, između ostalog i zbog velike korupcije u glavnom gradu kao i zbog brojnih operacija NATO i njihovih afganistanskih saveznika.

Žrtve Zapada

Jer, u napadima dronama i brutalnim noćnim racijama je redovno bilo mnogo civilnih žrtava u afganistanskim selima. Mnogi članovi obitelji žrtava su se – na ovaj ili onaj način – priključili talibanima. Tako je bilo i nadomak Kabula. Davno prije svega ovog, bilo je dovoljno da se iz prijestonice krene autom – i nakon 20 do 30 minuta vožnje se već stizalo do teritorije koju kontroliraju talibani.

S takvim realnostima predstavnici zapadnih vlada se nisu htjeli suočiti. Umjesto toga, uljuljkivali su se u samohvali, govorili o „našim uvjerljivim vrijednostima" i fokusirali se na navodne tekovine koje su u Afganistanu uvođene od 2001. Govorili su o demokraciji, iako u posljednjih dvadeset godina u Afganistanu nije bilo ni jedne jedine demokratske smjene vlasti.

Korumpirana elita

To svakako nije bilo tako zbog onih Afganistanaca koji su riskirali svoje živote i izlazili na izbore, već zbog korumpirane elite koju su u Kabulu na vlast dovele SAD. Ljudi kao Hamid Karzai ili odbjegli Ašraf Ghani koristili su nov sustav za svoju korist i stalno pribjegavali falsificiranju izbornih rezultata da bi ostali na vlasti.

Slično su se ponašali i drugi akteri, na primjer, brojni lokalni gospodari rata i narko-bosovi koji su postali najtješnji saveznici Zapada na Hindukušu. Oni su se, zahvaljujući obilatoj novčanoj pomoći iz inozemstva, obogatili i prebacili milijarde dolara u druge zemlje.

A bogatili su se i zahvaljujući vlastitim zaštitarskim firmama koje su stvorili kako bi branili jedinice NATO-a od napada – koje su sami fingirali. Tako su potpisivali stalno nove unosne ugovore sa NATO-om.

Zračna luka u Kabulu
Zračna luka u Kabulu - Tko moće ući u zrakolpov?Foto: Sgt. Isaiah Campbell/Handout/U.S. Marine Corps/REUTERS

Sve se to znalo

Za sve to je znao i Washington, a znali su i drugi. Krajem 2019. je list Washington Post objavio takozvane „Afganistanske papire" u kojima oko 400 visokih američkih zvaničnika manje ili više jasnim riječima priznaje da su SAD u Afganistanu potpuno zakazale. Detalji o tome su godinama držani pod ključem.

Ali, ni danas o tome nitko ne želi govoriti. Umjesto toga se tvrdi da su talibani, kao da su došli niotkud, odjednom pregazili državu.

Nakon pogrešne intervencije koja je trajala 20 godina, koštala života stotine tisuća Afganistanaca i milijune ljudi pretvorila u izbjeglice te ih gurnula u siromaštvo, Zapad ne samo što je izgubio zanimanje za Afganistan, već se ne osjeća ni odgovornim za bijedu. „To je naprosto tako. To nije naša krivnja!" – tako se mogu sažeti komentari koji se ovih dana posvuda mogu čuti.

Emran Feroz je Austrijanac afganistanskih korijena. Godinama izvještava za medije na njemačkom jeziku kao što su Zeit i Tageszeitung, ili međunarodne poput New York Timesa ili CNN-a.

© Qantara.de 2021

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android