75 godina Saveznog kriminalističkog ureda

Od samog početka poslijeratne Savezne Republike Njemačke su saveznici ustrajali u njenom federalnom uređenju. Policija i održavanje reda su veoma strogo određene u nadležnost pokrajina – ali veoma brzo su i saveznici morali shvatiti kako treba postojati i neka policijska institucija koja može barem usklađivati policijski rad na razini čitave Njemačke.

Tako je na današnji dan, 15. ožujka 1951. u Wiesbadenu u pokrajini Hessen osnovan Savezni kriminalistički ured (Bundeskriminalamt, BKA). O njenim prvim djelatnicima se i u samom uredu nerado govorilo jer su transparentnost i samokritičnost dugo su bile tabu. Tek 2007. počelo se znanstveno istraživati vlastitu povijest. Tko ovih dana posjeti web-stranicu te institucije, povodom 75. obljetnice može pročitati rečenice poput ove: „Sve do kasnih šezdesetih godina ured su oblikovali ponajprije vodeći ljudi koji su bili formirani u razdoblju nacionalsocijalizma. Tek s smjenom naraštaja od 1969. započela je temeljita promjena.“

Mračna prošlost osnivača

Jer kao što je tadašnji kancelar Adenauer rekao kad se osnivala njemačka vojska: „Ne mogu prodati NATO-u generale koje imaju 18 godina", tako su i u mnoge druge državne institucije – u pravosuđe, Ured za zaštitu ustavnog poretka, Saveznu obavještajnu službu (BND) i u praktično sva državna tijela i ministarstva odgovorne za nacionalnu sigurnost lako – možda i prelako dolazili isti ljudi koji su to radili i u službi Hitlera.

I za stvaranje novog Saveznog kriminalističkog ureda gotovo su u potpunosti bili zaduženi bivši nacisti, nije nedostajalo niti bivših pripadnika elitnih postrojbi SS-a i Hitlerove tajne policije Gestapa. Doduše treba reći i kako su viši policijski službenici za vrijeme nacista automatski postajali pripadnici SS-a, ali pod Hitlerom je među njima jedva i ostalo nekih koji nisu dragovoljno bili instrument vlasti i represije u ime Führera.

Tri četvrt stoljeća nakon osnutka BKA nema nikakvih poteškoća suočiti se sa tom svom mračnom prošlošću jer je svjesna što joj je danas dužnost: „Zaštita demokracije jedna je od središnjih zadaća policije. U vrijeme hibridnih prijetnji, BKA prilagođava svoje strategije borbe, reagira fleksibilno i objedinjavanjem kompetencija jača svoje djelovanje.“

Savjetovati, ali ne i uhititi

I danas zapravo BKA nije ono što su FBI u Sjedinjenim Državama: isprva, BKA i njeni službenici su postojali samo kao ispomoć pokrajinskim kriminalističkim uredima, praktično bez ikakvih ovlasti pri uhićenju osumnjičenih. Pravi posao je ležao na policiji - tada 11, danas 16 – saveznih pokrajina i pokrajinskih kriminalističkih ureda (LKA). Savezni ured koordinira sve pojave koje ugrožavaju sigurnost zemlje: politički i vjerskiekstremizam, trgovinu drogom, međunarodni terorizam, kibernetički kriminal.

I tu – za razliku od američkog FBI – istragu i uhićenja provode najprije pokrajine, a tek od 2008. BKA je ovlašten i za operativno djelovanje, ali samo za istrage koje on vodi i po nalogu generalnog državnog odvjetništva. Povrh toga je odgovoran i za zaštitu ugroženih osoba – od njemačkog kancelara i njemačkog predsjednika do stranih državnika.

Ma koliko je isprva bio više administrativan i savjetodavan ured, prekretnica je bio lijevi terorizam koji je počeo 1968. Prije svega teroristička skupina Rote Armee Fraktion (RAF) je otela je i likvidirala mnoge istaknute osobe iz javnog života i taj teror je trajao sve do devedesetih prošlog stoljeća. Žrtve su često bili ugledni poslovni ljudi, poput predsjednika Udruge poslodavaca Hannsa Martina Schleyera.

Mračno doba terora sedamdesetih

Politički odgovor na sve veću prijetnju bio je snažna ekspanzija Saveznog kriminalističkog ureda, koji danas ima proračun od 1,24 milijarde eura. Broj zaposlenih gotovo se učetverostručio od 1970. Tada ih je bilo oko 1.200, početkom ovog stoljeća oko 4.500, a danas je gotovo 9.400 zaposlenih. Tu je veliku ulogu igrao i islamistički teroristički napadi 11. rujna 2001. u SAD-u.

Njemačka od tada sustavno jača sva sigurnosna tijela. Središnju ulogu ima Zajednički centar za borbu protiv terorizma (GTAZ), osnovan 2004. u Berlinu. U njemu BKA surađuje s predstavnicima pokrajinskih kriminalističkih ureda, Saveznom policijom, kriminalističkim uredom njemačke carine, obavještajnim službama te Saveznim uredom za migracije i izbjeglice (BAMF).

Svoje mjesto u GTAZ-u ima i ured saveznog državnog odvjetnika (GBA), koji BKA može u svakom trenutku zadužiti za istrage. Najčešće je riječ o sumnjama na terorizam, špijunažu i sabotažu. Saznanja BKA često vode do optužnica i presuda: i međunarodno je poznat slučaj bio ubojstvo Gruzijca, koji je 2019. usred Berlina ubijen iz vatrenog oružja. Sud je zaključio da je počinitelj djelovao po nalogu ruske države, a osuđen je na doživotni zatvor.

Isprva slijepi "na desno oko”

Drugo tematsko područje na kojem BKA intenzivno radi jest borba protiv desničarskog ekstremizma. Nakon što je 2011. neonacistička teroristička skupina Nacionalsozialistischer Untergrund (NSU) sama objavila svoje postojanje, BKA je preuzeo istragu o nizu ubojstava koje su godinama ostali neotkriveni, niti su se ti slučajevi uopće povezali sa istim počiniteljima. Žrtve su bile devet muškaraca stranog porijekla i jedna policajka.

I istražni odbor Bundestaga je proglasio kako je bio „potpuni državni neuspjeh" činjenica da je NSU mogao punih 13 godina nekažnjeno ubijati diljem zemlje. Najviše kritika bilo je usmjereno na sigurnosne institucije, a tu je očito zakazao i BKA. Posljedica su bile strukturne promjene koje su 2012. dovele do osnivanja Zajedničkog centra za borbu protiv ekstremizma i terorizma (GTEZ). Sličnost u nazivima s GTAZ-om nije slučajna – u oba centra usko surađuju policija i obavještajne službe.

I državne granice su previše tijesne

BKA se sve više povezuje i na međunarodnoj razini. Posebno bliska je suradnja s policijskom agencijom EU, Europolom. Glavna područja suradnje uključuju borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala, zlostavljanja djece, kao i kriminal preko interneta i međunarodni kriminal. Globalna povezanost očituje se i u tome što u više od 50 država djeluju BKA-ovi policijski časnici za vezu, najčešće povezani s njemačkim veleposlanstvima.

Povodom 75. obljetnice BKA se osvrće na svoju složenu povijest i priznaje da su izazovi u digitalnom dobu veći nego ikad. Na svečanoj akademiji u Wiesbadenu njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) obećao je dodatno jačanje BKA-a i ostalih sigurnosnih institucija. „Više se ne mogu odvajati unutarnja i vanjska sigurnost", obrazložio je kancelar iz redova CDU-a, a obećao je i tehnološku modernizaciju.

Previše znatiželje u Njemačkoj nije dozvoljeno

Kriminalci u zemlji i inozemstvu sve se više služe umjetnom inteligencijom. Zbog toga predsjednik BKA-a Holger Münch već dulje traži šire ovlasti. Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) želi mu omogućiti korištenje kontroverznog američkog nadzornog softvera „Palantir“, a planira se i primjena programa za biometrijsko prepoznavanje lica temeljenog na umjetnoj inteligenciji.

Iako nema malo država i u Europi koje već koriste takve alate za nadzor građana, to je neprihvatljivo za frakciju Ljevice u Bundestagu: „Ova vrsta digitalnog naoružavanja teško je spojiva s europskim pravom i ugrožava slobodu svih“, ističe glasnogovornica za unutarnja pitanja Clara Bünger.

Protiv BKA-a već je bilo više tužbi. Savezni ustavni sud 2024. presudio je da je nadzor – moguće i potpuno nevinih osoba, ali koje imaju kontakt sa eventualnim počiniteljem po Ustavu neprihvatljiv i time bitno smanjio mogućnost u istrazi. Zbog toga je Zakon o BKA-u u međuvremenu izmijenjen kako bi se bolje zaštitila temeljna prava osoba koje bi mogle biti pogođene.