60 godina antibebi-pilule: „čudotvorno sredstvo“ postaje lifestyle-proizvod | Panorama | DW | 18.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

60 godina antibebi-pilule: „čudotvorno sredstvo“ postaje lifestyle-proizvod

Nju su slavili i proklinjali: antibebi-pilula je oslobodila seksualnost, omogućila ženama da odlučuju o svom životu. Ali je vodila i do burnih prijepora u društvu. Sad njezino značenje slabi.

Ona je sitna, a njezino djelovanje je bilo ogromno – u svakom pogledu. Kad je na tržište u SAD-u 18. kolovoza 1960. došla prva kontracepcijska pilula (antibebi-pilula), to je bila senzacija. To je bio prvi način hormonskog sprječavanja trudnoće. Godinu dana kasnije „pilula" je došla i na tržište Zapadne Njemačke, četiri godine kasnije i u DDR. Farmaceutska industrija ju je na početku propagirala kao sredstvo protiv menstruacijskih tegoba. Liječnici su ju propisivali samo udanim ženama. Tek na kraju upute za uporabu, sitim slovima, nalazila se informacija o njezinom najvažnijem djelovanju: štiti i od začeća.

Još jedna nuspojava antibebi-pilule nadilazi njezino medicinsko djelovanje: njezina društvena eksplozivnost. Nova metoda zaštite od trudnoće razdvojila je seksualne odnose od razmnožavanja. Ona je omogućila ženama da lakše odlučuju o svome tijelu i donijela revolucionarnu promjenu u njihovom seksualnom životu.

Tada je strah od neželjene trudnoće dominirao seksualnim životom. A ni pobačaj nije dolazio u obzir, prisjeća se njemačka pobornica za prava žena Alice Schwarzer, jer se govorkalo o ženama koje su iskrvarile na kuhinjskim stolovima. „A kad je došla pilula – ja sam tada bila mlada žena, u divljoj dobi – to je bilo neograničeno oslobođenje. To je bila fantastična stvar. Sve smo mi, mislim, s veseljem posezale za njom, za tim čudotvornim sredstvom", kaže Alice Schwarzer

Liječnici upozoravaju, papa zabranjuje

Deutschland Alice Schwarzer

Alice Schwarzer - neograničeno oslobođenje

Do tada su društvenu ulogu žene obilježavala djeca, kuhinja i crkva. U konzervativnom njemačkom poslijeratnom društvu nije bilo predviđeno da žena slobodno odlučuje o sebi. Protiv antibebi-pilule se formirao jak otpor. Čak su se usprotivili i liječnici u takozvanoj „Ulmskoj izjavi" iz 1964., prisjeća se povjesničar medicine Robert Jütte. U njoj oko 200 liječnika upozorava da bi „katastrofalne posljedice imalo ako bi ljubav ostala bez posljedica".

I Crkva se oštro usprotivila piluli. U enciklici Hamanae Vitae je 25. srpnja 1968. tadašnji papa Pavao VI. ustvrdio da kontracepcijska pilula potiče na seksualne odnose izvan braka i „opće slabljenje moralnih načela". Za katolike je to praktično bila zabrana korištenja antibebi-pilule.

 „Make love not war"

 Ali, duh vremena je išao u drugom smjeru. Dotadašnji društveni poredak se već raspadao, rast blagostanja je jačao želju za ostvarenjem vlastitih predodžaba i individualnom slobodom. Seksualna revolucija je rušila ustaljene konvencije. Geslo hipija „Make love not war" (vodite ljubav, a ne rat) znatno je utjecalo i na studentski pokret 1968. Kao nikad ranije su mijenjani seksualni partneri. Poznat je provokativno-programski slogan studentskih prosvjeda: „Tko dvaput spava s istom/istim već pripada establišmentu". Povjesničar medicine Jütte ipak smatra da antibebi-pilula nije bila uzrok takvog razvitka, nego „prije katalizator".

Seksualna sloboda je stvorila i nove pritiske. „Ranije su mlade djevojke i žene trebale stupati u brak. A sad? S pilulom se stvar okrenula, žene su morale stajati na raspolaganju", sjeća se feministica Alice Schwarzer. Ako neka djevojka nije htjela uzimati pilulu, govorilo se „ona je preglupa, s njom se nije htjelo ni plesati.Sad se očekivala stalna spremnost na seks, a muškarci nisu morali snositi posljedice."

Želja za sprječavanjem trudnoće bez hormona

Deutschland 60 Jahre Kapitel 2 1959 – 1969 Studentenbewegung

Pilula i oslobođenje u šesdesetima

U Njemačkoj je pilula već odano najčešće korištena i najsigurnija metoda sprječavanja trudnoće. Iako ju mora propisati liječnik. Ali, zdravstvena osiguranja snose troškove – za žene i djevojke mlađe od 22 godine. A i starije žene za pilule za šest mjeseci plaćaju manje od 30 eura.

U međuvremenu se ipak osjeća zasićenost antibebi-pilulama. Sve više mladih žena ne žele utjecati na prirodne procese svojih hormona. U posljednjih pet-šest godina se primjećuje želja za sprječavanjem trudnoće bez hormona, kaže ginekologinja Gabrielle Stöcker. Ona radi za organizaciju „Pro familia", vodeću organizaciju za seksualnost i partnerstvo u Njemačkoj. Kaže da je pilula dobro sredstvo zaštite od trudnoće, ali i da ima nuspojave.

Stöcker kritizira i farmaceutsku industriju koja svoje proizvode reklamira kao preparate za stil života i ljepotu. Nekad se obećava da se s antibebi-pilulom postaje vitak i da ona poljepšava kožu. A opasnosti kao tromboza se prešućuju. Ako se gleda reklame moglo bi se skoro steći dojam da je „pilula proizvod za ljepotu bez rizika", kritizira liječnica Stöcker.

Na četvrtom mjestu u svijetu

Aids Awareness Projekt | Kondome

Kondomi sve popularniji

Prema jednoj studiji Saveznog srediünjeg ureda za zdravstveno prosvjećivanje iz 2018., najvažnija sredstva za sprječavanje trudnoće u Njemačkoj su antibebi-pilula (47 posto) i kondom (46 posto). U usporedbi sa studijom iz 2011. omiljenost pilule je pala za šest posto, a korištenje kondoma poraslo za devet posto. Tu je sigurno važnu ulogu igrala i zaštita od HIV-a i drugih spolnih bolesti.

Slično kao u Njemačkoj je stanje i u drugim europskim zemljama. U svijetu je prema aktualnoj studiji Ujedinjenih naroda najrašireniji oblik sprječavanja trudnoće sterilizacija žene – iako je takav zahvat kod muškarca puno jednostavniji. U prošloj godini je 23,7 posto svih žena koje su se štitile od trudnoće bilo sterilizirano (219 milijuna). Na drugom mjestu je prezervativ za muškarce(189 milijuna), ispred spirale (159 milijuna). Tek na četvrtom mjestu je antibebi-pilula (151 milijun).

U siromašnijim zemljama popularna sterilizacija
 

U siromašnim zemljama je financijski problematična već opskrba antibioticima. Zato ne iznenađuje da je malo onih koji si mogu priuštiti antibebi-pilulu. Povjesničar medicine Jütte ukazuje i na podređenu ulogu žene. „Ne smije se zaboraviti ni državnu represiju u islamskim zemljama koje su načelno protiv sprječavanja trudnoće. To je kombinacija društvenih, gospodarskih i političkih čimbenika."

Jütte skreće pozornost na to da čak i u zemljama s najnižim BDP-om u svijetu „28 posto žena uzima sredstva za sprječavanje trudnoće". U tim zemljama veću ulogu imaju dugoročnije metode sprječavanja trudnoće, kao sterilizacija ili spirala, kaže Jütte.