59. Bijenale u sjeni rata

Luksuzne jahte obično pristižu u marinu Riva Sette Martiri, glavno pristanište za imućnije posjetioce Venecijanskog bijenalea. Nikome do sada nisu smetali ovi simboli velikog bogatstva. Ipak, otkako Putinove bombe padaju na ukrajinske gradove, ruski oligarsi koji vole umjetnost strahuju za svoje luksuzne jahte. Samim tim će ovoga puta marina biti praznija. Rat u Ukrajini je donio mnoge promjene čuvenom festivalu umjetnosti u Veneciji.

Zajedno s 27 drugih nacija, Rusija ima svoj redovni paviljon u povijesnom parku Giardinni u Veneciji, gdje se održavaju glavne izložbe Bijenalea. Međutim, ove godine će ruski paviljon ostati prazan, jer su umjetnici Kiril Savčenkov i Aleksandra Suhareva, otkazali sudjelovanje.

Suhareva je na svom Facebook profilu napisala: „Nema mjesta za umjetnost kada civili ginu pod raketnom vatrom, kada se građani Ukrajine kriju u bunkerima, kada se ruski prosvjednici ušutkuju."

Može li se otvoriti ukrajinski paviljon?

Još uvijek je neizvjesno hoće li ukrajinski paviljon biti otvoren. Kustosi i ukrajinski umjetnik Pavlo Makov iz Harkova, koji je trebao izlagati na ovogodišnjem Bijenaleu, isprva su prekinuli pripreme zbog ruske invazije.

U međuvremenu, Makov je stigao na festival sa suprugom i 92-godišnjom majkom. Morali su sve ostaviti iza sebe. „Sada činimo sve što možemo da njemu i kustosima osiguramo sredstva za njihovu izložbu", rekla je direktorica festivala i glavna kustosica Bijenalea, Cecilia Alemani u intervjuu za njemački dnevnik Die Welt.

Alemani je prva talijanska kustosica koja će voditi glavnu izložbu na Bijenaleu. Na njenom spisku umjetnika, jedva da ove godine ima predstavnika iz Rusije i Ukrajine, jer je proces selekcije dosta zahtjevan, s obzirom na to da ima mnogo zemalja iz kojih se umjetnici prijavljuju. Alemani je odabrala tri ukrajinska predstavnika, kao i čuvenu rusku suvremenu umjetnicu Ženju Mačnevu. „Na sreću nikome nije palo na pamet da Mačnevoj zabrani dolazak zato što je Ruskinja“, kaže Alemani.

Ove godine dominiraju žene

U gradu na laguni izložbe će biti raspoređene na 79 paviljona, počevši od središnjeg izložbenog prostora na Giardiniju, preko povijesnih zidina Arsenala, gdje je nekada bila stacionirana moćna venecijanska flota. Na ovogodišnjem Bijenaleu posebno je vrijedno istaći i činjenicu da su prvi put u 127-godišnjoj povijesti festivala, većina umjetnika žene.

Slogan ovogodišnjeg Bijenalea je „Mliječni sni". U pitanju je naslov koji je posuđen iz knjige o fantastičnim bićima engleske spisateljice nadrealizma Leonore Carrington. Za Alemani su poezija, tehnologija, ekologija i feminizam „vodeće teme” glavne izložbe.

Ove godine će na Bijenaleu izlagati i noviji umjetnici iz Kameruna, Namibije i Ugande, ali i oni manje poznati iz Nepala i Omana. Više od dvije trećine umjetnika po prvi put sudjeluje u Veneciji.

Na spisku imena su čuvene umjetnice Nan Goldin, Rosmarie Trockel i Barbara Kruger, kao i mlada kiparica i multimedijalna umjetnica Monira Al Kadiri, koja je porijeklom iz Kuvajta, a sada živi u Berlinu. Sandra Mujinga iz Konga će također predstaviti svoj rad u Veneciji. Njen vizualni jezik je ženstven i amorfan i uklapa u umjetničko okruženje Bijenalea. U rujnu je dobila nagradu berlinske Nacionalne galerije. Novina je i to što ove godine nastupaju umjetnici iz srednjoazijskih zemalja Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana.

Hrvatska se predstavlja projektom Bez naziva (Hrvatski paviljon), 2022. jednog od najradikalnijih umjetnika svoje generacije Tome Savića-Gecana i kustosice Elene Filipović. Djelo, kako je priopćeno prilikom odabira, se bavi jednim od najaktualnijih pitanja današnjice, ulogom i pozicijom čovjeka u današnjem vremenu kojim dominiraju digitalne tehnologije radikalno mijenjajući odnose čovjeka i stroja, ali i pozicije pojedinca unutar društva. 

Zlatni lav za Njemicu Katharinu Fritsch

U njemačkom paviljonu, gdje je kustos direktor Ludwig muzeja u Kölnu Yilmaz Dziewior, izlagat će berlinska konceptualna umjetnica Maria Eichhorn. Ona kroz svoju umjetnost ispituje ponašanje umjetničkog tržišta za vrijeme nacionalsocijalizma u Njemačkoj i eksproprijaciju umjetničkih djela židovskih kolekcionara.

Pitanje vlasništva je u umjetničkom fokusu ove Njemice, kao i koncepti rada, vrijednosti i vremena.

Nagradom „Zlatni lav" koja se dobiva za životno djelo bit će odlikovane njemačka umjetnica Katharina Fritsch i Čileanka Cecilia Vikuna. „Doprinos Katherine Fritsch suvremenoj umjetnosti, posebno kiparstvu je bez premca", rekla je direktorica Bijenalea Cecilija Alemani, koja će ovim umjetnicama uručiti nagradu na dan otvaranja Bijenalea.

Fritsch je posebno pobudila zanimanje javnosti svojom divovskom skulpturom „Kralj štakora” iz 1993., na kojoj se repovi šesnaest crnih štakora spajaju u čvor.

59. festival umjetnosti Venecijanski bijenale traje od 23. travnja do 27. studenog.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu