1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Die Narbe - Der Anschlag in Rostock-Lichtenhagen
Foto: NDR

30. godišnjica rasističkog napada koji je šokirao svijet

22. kolovoza 2022

Na današnji dan prije 30 godina počeli su napadi razularene gomile s desničarima na čelu na smještaj za izbjeglice u Rostocku. Teror je trajao četiri dana.

https://p.dw.com/p/4FrbO

„Rasistički ispadi u Rostock-Lichtenhagenu bili su povod za čitav niz nasilnih ekscesa mržnje prema strancima u ponovo ujedinjenoj republici", izjavila je Claudia Roth, državna ministrica za kulturu, povodom 30. godišnjice događaja u Rostocku. Ona je dodala: „Mi moramo i trebamo održavati budnim sjećanje i na to tamno poglavlje njemačke sadašnjice."

Četiri dana rasističkog nasilja

22. kolovoza 1992. nasilna skupina na čelu s desnim ekstremistima okupirala je jednu novogradnju u Lichtenhagenu, četvrti istočnonjemačkoga lučkoga grada Rostocka. Uz izvikivanje parola protiv stranaca nasilnici su bacali kamenje i molotovljeve koktele na zgradu u kojoj su bili smješteni tražitelji azila. Nakon što je zgrada počela gorjeti, ekstremisti su ušli unutra i počeli pravi lov na žitelje, mahom vijetnamske državljane koji su nekad u Istočnoj Njemačkoj radili kao "gastarbajteri", a nakon pada Berlinskog zida su trebali biti poslani kućama.

Deutschland Sonnenblumenhaus in Rostock-Lichtenhagen
Zgrada u kojoj su bili smješteni azilanti i izbjegliceFoto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck

Pukim čudom nitko nije ozbiljnije ozlijeđen. Žitelji doma za azilante i njemački aktivisti koji su nezaštićenim strancima priskočili u pomoć spasili su se od plamene stihije u posljednji trenutak bijegom preko krova zgrade u susjedstvo. Sve je to bilo popraćeno burnim odobravanjem „publike" koja je također otežavala pristup vatrogascima. Rasistički teror je trajao četiri dana. Snimke tih događaja su izazvale zgražanje širom svijeta.

Policija se nije snašla

No najgore od svega: policija je ozbiljnije reagirala tek dva dana nakon izbijanja nereda. Tek tada su došle specijalne postrojbe koje su autobusima nesretne stanovnike prihvatnog centra otpremile u sigurnost. Prva dva dana šačica slabo opremljenih i nemotiviranih lokalnih policajaca borila se s nekoliko stotina nasilnika koji su iza sebe imali podršku tisuća stanovnika. I ne samo lokalnih. Ubrzo su iz svih dijelova Njemačke počeli pristizati "turisti" željni nasilja nad strancima. U jednom trenutku se ondje okupilo preko 1.000 nasilnika.

I pravna dimenzija ovog skandala je prošla sa zadrškom. Kažnjena su 44 počinitelja i to najviše zatvorskom kaznom od tri godine. Gradonačelnik Rostocka i ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern podnijeli su ostavke, no do dan danas nije utvrđena direktna odgovornost za katastrofalno ponašanje policije.

Ausschreitungen Rostock Lichtenhagen 1992
Policija je tek dva dana kasnije ozbiljnije reagirala na nasiljeFoto: picture-alliance/AP Photo/T. Haentzschel

„Raspustite masovne smještaje za azilante"

Povodom 30. godišnjice oglasili su se i nevladina organizacija Pro Asyl i zaklada Amadeu Antonio. One su zatražile ukidanje masovnih smještaja za azilante, jer su oni, kako kažu, još uvijek cilj rasističkog nasilja. Zato se predlaže raspuštanje tih masovnih smještaja i raspoređivanje izbjeglica i azilanata po općinama.

„Primjer Ukrajine pokazuje što je sve u azilantskoj politici moguće kada postoji politička volja za djelovanje", izjavili su predstavnici tih dviju organizacija. I kritizirali „masivno nejednako ophođenje prema ukrajinskim izbjeglicama i izbjeglicama iz trećih država". Pro Asyl i Amadeu Antonio također zahtijevaju veću senzibilnost u policiji, preciznije statistike i pravo stalnog boravka za žrtve rasističkog nasilja.

„Takvi rasistički napadi danas nisu mogući"

Istim povodom oglasila se i Reem Alabali-Radovan (SDP), povjerenica savezne vlade za integraciju. „Razmjer tih rasističkih izgreda je i dan-danas zastrašujući", izjavila je danas u razgovoru za njemačku radijsku postaju Deutschlandfunk. Isto tako „zastrašujuće" kako je rekla, iz današnje perspektive, su i tadašnje reakcije političara. Ona je podsjetila da je tadašnja savezna vlada na te događaje reagirala strožim pravom na azil te da se nije puno govorilo o desnom ekstremizmu. Također je rekla da se tada u medijima tematizirala navodna zlouporaba prava na azil.

Po mišljenju Reem Alabali-Radovan, u današnje doba rasistički izgredi takvih razmjera ne bi više bili mogući, jer bi snage sigurnosti reagirale drugačije i zaštitile napadnute. Osim toga, napomenula je, došlo je do promjena u društvu i politici: „Mi imamo jedno jako civilno društvo koje se vrlo jasno suprotstavlja rasizmu."

U prvih šest mjeseci ove godine u Njemačkoj su zabilježena 43 napada na objekte za smještaj izbjeglica, priopćeno je na upit stranke Ljevica u Bundestagu. Prema tim podacima prosječno su dva tražitelja azila dnevno žrtve u pravilu desno-ekstremistički motiviranih napada.

ajg/dpa/afpd

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme