27 godina srpskom policijskom generalu

Presuda Vlastimiru Đorđeviću je druga presuda Haškog tribunala koja se odnosi na Kosovo i kao takva je vrlo značajna za rekonstrukciju svega što se dešavalo na Kosovu krajem devedesetih, kaže za Deutsche Welle Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Ta presuda dolazi u trenutku kada se u Beogradu vrši neka vrsta manipulacija javnim mnijenjem oko izvještaja Dika Martija, ocjenjuje Biserko:

„Naravno, vrlo je važno da se taj izvještaj istraži i da se potvrdi je su li njegovi navodi točni ili ne. Ali, u svakom slučaju on se koristio da se prekrije sve ono što je devedesetih godina rađeno na Kosovu. I u tom smislu ova presuda vraća, bar za neko vrijeme, vjerujem da će to biti vrlo kratko jer to ovdje uglavnom tako biva, tu temu što se zbilo 1998. i 1999. godine na Kosovu“.

Potvrda planskih zločina

Presuda Đorđeviću je veoma značajna, jer se njome još jednom potvrđuje ko je odgovoran za masovne grobnice po Srbiji, smatra Andrej Nosov, direktor Heartefact fonda. Ta presuda, osim toga, veoma precizno poništava pokušaje odbrane srpske strane da je reč o pojedinačnim incidentima, kaže Nosov:

„Zato što, kada vidite masovnost tih zločina, ne možete govoriti o nekim izdvojenim incidentima. Mi govorimo o preko 800.000 ljudi koji su napustili Kosovo, i mi govorimo o čini mi se preko 700 civila, koji su pronađeni u tim masovnim grobnicama, za koje je konkretno Đorđević osuđen“.

Korak ka normalizaciji odnosa

Završetak procesa Vlastimiru Đorđeviću nije i kraj priče o masovnim grobnicama i ratnim zločinima na Kosovu, ističe Sonja Biserko. Svakodnevno imamo nove detalje oko otkrivanja novih masovnih grobnica, i to ne samo u Srbiji već i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kaže Biserko. To je, između ostalog, važno i zbog porodica čiji su najbliži završili u tim masovnim grobnicama, napominje Biserko:

„Mislim da još uvijek ostaje mnogo toga što treba razjasniti, recimo pitanje nestalih sa obje strane. To je važno pitanje za buduće odnose i normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, jednako kao i za normalizaciju odnosa sa drugim zemljama, pogotovu Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“.

Pravda za srpske žrtve

U srbijanskoj javnosti se nakon ovakvih presuda čuje kako se srpski dužnosnici osuđuju na visoke kazne, ali da zločini nad Srbima često ne dođu ni do istraga. Uloga albanske strane i OVK jesu pitanja na koja će morati odgovoriti kako međunarodno pravosuđe, tako i domaće pravosuđe na Kosovu, kaže Andrej Nosov.

Činjenica je da nema pravde za mnoge srpske žrtve, ali da unatoč presudama također nema pravde i za brojne albanske žrtve. To znači da brojni procesi pred domaćim sudovima i Haškim tribunalom moraju biti privedeni kraju, zaključuje Nosov.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Z. Arbutina