1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KlimaEuropa

2023. je bila godina ekstremnog vremena u Europi

Jeanette Cwienk
22. travnja 2024

Izuzetne vrućine, suše i požari, baš kao i velike kiše i poplave: i službeni nalaz europske službe za promatranje klimatskih promjena svjedoči o žalosnim rekordima prošle godine.

https://p.dw.com/p/4f2Jr
Presušilo korito rijeke Gardon u Francuskoj prošlog srpnja s mostom u pozadini
Presušilo korito rijeke Gardon u FrancuskojFoto: Mohamad Salaheldin Abdelg Alsayed/AA/picture alliance

Mnogi kažu kako je osobito prošle, 2023. godine „vrijeme opet poludjelo“ i tu bi se mogli složiti i znanstvenici Europske službe za promatranje klimatskih promjena Copernicus Climate Change Service (C3S) i Svjetske organizacije za meteorologiju (WMO). U svom upravo objavljenom izvješću i analizi vremenskih podataka svjedoče kako je 2023., zajedno s 2020. bila najtoplija godina u Europi i oko jedan stupanj Celzijusa toplija od referentnog prosjeka od 1991. do 2020.

I trend je očigledan: tri najtoplije godine u Europi su izmjerene nakon 2020., deset najtoplijih su sve bile nakon 2007. Direktor europske službe, Carlo Buontempo sažima kako je prošla godina bila izuzetno „kompleksna i mnogoznačna“: „Godine 2023. su u Europi bili najveći šumski požari kakvi su ikad zabilježeni, to je bila jedna od najvlažnijih godina, godina izuzetnih razdoblja zatopljenja mora i brojnih poplava."

Gotovo 11 milijardi eura štete samo u poplavama

Ukupno uzevši, u Europi je 2023. bilo oko 7% više oborina od prosjeka. Dobra trećina europskih rijeka je prešla svoja korita, ponegdje u golemim poplavama. Od vode je neposredno pogođeno oko 1,6 milijuna Europljana, najmanje 40 ih je u bujicama izgubilo život. Jer od tih klimatskih nedaća ginu i ljudi: 63 osobe su poginule u olujama, 44 su stradale u šumskim požarima. Najviše materijalne štete, oko 80% su izazvale poplave, a ukupnu štetu stručnjaci procjenjuju na 13,4 milijardi eura.

Karavelovo u Bugarskoj pod vodom prošlog ljeta, pogled iz zraka
S jedne strane suše, s druge poplave koje su poplavile čitava naselja, kao što je Karavelovo u BugarskojFoto: Impact Press Group/NurPhoto/IMAGO

Celeste Saulo je glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije i za nju nema dvojbi: „Klimatska kriza je najveći izazov našeg naraštaja. Troškovi mjera zaštite klime se mogu činiti veliki, ali trošak da ništa ne činimo je još mnogo veći.“

Vremenske (ne)prilike ozbiljno utječu i na zdravlje ljudi. Zdravstveni stručnjaci procjenjuju kako je u posljednjih 20 godina porastao broj smrtnih slučajeva uzrokovanih izuzetnim vrućinama za oko 30%. To znači da se osjeća vrućina od preko 46 stupnjeva gdje se nužno trebaju poduzeti mjere kako bi se spriječio toplinski udar.

A takvih dana je prošlog srpnja na jugu Europe bilo u izobilju i na 41% tog područja je djelomice vladala i ekstremna vrućina, pogotovo jer su tamo vladali i drugi čimbenici kao što je brzina vjetra i zračenje sunca. Dulja izloženost takvoj vrućini neminovno pogoršava zdravstveno stanje i osobito kod mališana, starijih i bolesnika povećava opasnost osjećaja iscrpljenosti i toplinskog udara.

U ovom izvještaju se konstatira kako i čitavo društvo i zdravstvene službe Europe još nisu potpuno svjesne opasnosti koje nose takve vrućine, niti se dovoljno upozoravaju osobe koje bi od toga mogle biti ugrožene.

Alpe bez snijega i vatra u šumama

Takve vrućine ugrožavaju i glečere Europe, a osobito mnogo leda su izgubile Alpe. To je i posljedica veoma malo snijega koji je tamo pao preko zime, a izvješće svjedoči kako su u samo posljednje dvije godine glečeri Alpa izgubili oko 10% svog preostalog volumena.

A toliko malo snijega je uzrokovalo i nevolje na rijekama koje izviru u Alpama kao što je rijeka Po: njezin vodostaj je čitave godine bio ispod uobičajene razine, a to je uzrokovalo i nedostatak vode u čitavom području sjevera Italije gdje je ionako vladala suša.

Vrućine uzrokuju i pogoduju šumskim požarima: tijekom 2023. je izgorjelo šuma jednako površini gradova Londona, Pariza i Berlina – uzetih zajedno. Najveći ikad zabilježeni šumski požar je pogodio Grčku gdje je izgorjela dvostruko veća površina nego što je površina grada Atene.

Vatrogasci se bore sa vatrom u šumi parka Dadia u Grčkoj
Šumski požari su tolikih razmjera da se iscrpljenim vatrogascima čini sve uzalud, kao što je bio požar u nacionalnom parku Dadia u Grškoj u rujnu prošle godine.Foto: Alexandros Avramidis/REUTERS

Vrijeme se mijenja svugdje na svijetu, ali je točno kako je Europa osobito pogođena i tu je zatopljenje dvostruko brže nego što je to globalni prosjek. Zamjenica direktora europske službe, Samantha Burgess to objašnjava bliskosti Starog kontinentaArktiku koji se zagrijava skoro četiri puta brže nego ostatak svijeta.

Ona ukazuje da je zatopljenje posljedica i čišćeg zraka u Europi: time je i manje čestica u zraku koje bi odbijalo prodor sunčevog svjetla.

Stručnjaci su ipak mogli utvrditi i nešto pozitivno: toliko sunca, vjetra i vode je dovelo i do rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. 2023. je to bilo 43% potrebe za energijom, godinu prije je to još bilo 36%.

Ipak, to je i tako već bila druga godina za redom u kojoj se proizvelo više „čiste“ energije nego iz fosilnih goriva, ali stručnjaci upozoravaju kako to još nije dovoljno. Jer i 2023. je dalje rastao udio plinova koji uzrokuju efekt staklenika, a što se smatra jednim od glavnih uzroka zatopljenja planeta.

Direktor C3S Buontempo isto tako upozorava kako se ne treba nadati nekakvoj brzoj i bitnoj promjeni trendova u klimi, barem ne u skorijoj budućnosti. I njegova zamjenica Burgess računa s tim kako će biti još godina gdje će se rušiti dosadašnji rekordi u ekstremnim vremenskim neprilikama prije nego što se postigne cilj „nule" u emisiji i gdje bi se klima trebala stabilizirati.

No barem ovog ljeta, ona procjenjuje kako vjerojatno neće biti takvih ekstremnih vrućina u Europi jer ove godine će se iscrpiti učinak El Nina.