1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka zatvara posljednje nuklearke

Jens Thurau | Volker Witting
14. travnja 2023

U subotu (15.4.) Njemačka će ugasiti tri posljednja još aktivna nuklearna reaktora. Za Zelene je to ostvarenje dugogodišnjeg sna. No u Aziji nuklearna energija doživljava renesansu.

https://p.dw.com/p/4Pu7x
Nuklearka Emsland - jedan od tri preostal reaktora
Nuklearka Emsland - jedan od tri preostal reaktoraFoto: Friso Gentsch/dpa/picture alliance

Krajem ožujka njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni) u Berlinu je okončala spor koji je zemlju godinama držao u neizvjesnosti: „Kada se sve zbroji, rizici nuklearne energije se ne mogu kontrolirati i stoga okončanje korištenja nuklearne energije čini našu zemlju sigurnijom, a time se i izbjegava stvaranje novog nuklearnog otpada."

Kratko produženje prije konačnog kraja

Prije toga, Njemačku je potresala burna rasprava o atomskoj energiji. Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a zapravo se u koalicijskom sporazumu složila da će se pridržavati njemačkog postupnog ukidanja nuklearne energije o kojem je već odlučeno 2011.: posljednje nuklearke trebale su biti zatvorene do kraja 2022.

Ali rat Rusije protiv Ukrajine sve je promijenio. Prekinute su ruske isporuke plina Njemačkoj i strahovalo se od energetske krize. Savezni kancelar Olaf Scholz je na kraju odlučio: produljen je rad preostalih elektrana do sredine travnja 2023.

Dugotrajan spor

Teško da je ijedna rasprava toliko desetljećima polarizirala ljude, osobito na zapadu Njemačke, kao ona o nuklearnoj energiji. 17. lipnja 1961. nuklearna elektrana u Kahlu u Bavarskoj u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj prvi je put isporučila struju u javnu mrežu. Tri njemačke elektrane koje još rade definitivno će prekinuti napajanje 15. travnja. Prošlo je 22.596 dana između ta dva datuma i za to su se vrijeme vodile mnoge žestoke rasprave.

Neko vrijeme je 19 njemačkih nuklearki isporučivalo trećinu električne energije u zemlji, posljednji put prije 20-ak godina. U Zapadnoj Njemačkoj je tokom 1970-ih i 1980-ih protivljenje nuklearnoj energiji izvelo stotine tisuća, uglavnom mladih ljudi na ulice. Činilo se da je 1986. katastrofa reaktora u Černobilu u tadašnjem Sovjetskom Savezu potvrdila sve njihove bojazni, no kako demokršćani i liberali, tako i socijaldemokrati i dalje su čvrsto podržavali korištenje nuklearne energije.

11.3.2011. je došlo do katastrofe u japanskoj atomskoj elektrani u Fukushimi
11.3.2011. je došlo do katastrofe u japanskoj atomskoj elektrani u FukushimiFoto: DigitalGlobe/dpa/picture alliance

Nuklearna energija u Europi

Neke druge europske zemlje su tu bile brže. Pionir je bila Švedska koja je nedugo nakon Černobila odlučila zatvoriti svoje nuklearke. A i Italija je tada odlučila zatvoriti posljednje dvije nuklearne elektrane. U Italiji je ta odluka na snazi do danas, u Švedskoj je ova odluka poništena 1996. Danas tamo šest nuklearnih elektrana proizvodi oko 30 posto potrebne električne energije.

Druge europske zemlje poput Nizozemske ili Poljske planiraju izgradnju novih reaktora, dok Belgija odgađa planirani izlazak. Francuska je s 57 reaktora uvijek bila vodeća nuklearna država, a to namjerava i ostati. 13 od 27 zemalja EU-a želi koristiti nuklearnu energiju u narednim godinama ili čak proširiti kapacitete. Međutim, mnogi stručnjaci sumnjaju da će se to dogoditi.

Prvi njemački izlazak 2002.

U Njemačkoj je tadašnji ministar okoliša iz stranke Zeleni Jürgen Trittin progurao prvu odluku o napuštanju atomske energije 2002. godine. To su isprva ublažile kasnije vlade, no užasna katastrofa reaktora u Fukushimi u Japanu 2011. konačno je zapečatila sudbinu njemačkih nuklearki. Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) odlučila je da se postupno okonča korištenje nuklearne energije u Njemačkoj.

Trittin, još uvijek zastupnik Zelenih u Bundestagu, je u intervjuu za DW o datumu konačnog gašenja rekao: „Da, to je važan dan, jer ta se priča privodi kraju, priča o civilnoj uporabi nuklearne energije. Ali ovo nije kraj nuklearne energije u Njemačkoj, još ćemo milijun godina morati sigurno skladištiti najopasniji otpad na svijetu."

Što kažu zagovornici atomske energije?

Znači li to onda da je s nuklearnom energijom u Njemačkoj jednom zauvijek gotovo? U odgovoru Interesne udruge za nuklearnu tehnologiju u Njemačkoj „KernD" na upit DW-a se kaže da definitivno odustajanje od nuklearki nije pametno s obzirom na energetsku krizu, koja je doduše ublažena, ali nije okončana. A osim toga i „s obzirom na klimatsku politiku i vrlo nepovoljan razvoj proizvodnje električne energije u prošloj godini zbog naglog porasta proizvodnje električne energije iz ugljena, zatvaranje triju funkcionalnih nuklearnih elektrana koje proizvode vrlo malo stakleničkih plinova je neshvatljivo", kažu u KernD-u.

Po njihovom mišljenju, „ako se u obzir uzmu sigurnost opskrbe, zaštita okoliša i klime, kao i konkurentnost, više struje iz nuklearnih elektrana je smislenije nego njihovo zatvaranje".

Nuklearna energija širom svijeta

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u svijetu trenutno rade 422 nuklearna reaktora, čija je prosječna starost oko 31 godinu. Aktualno izvješće IAEA-e kaže da se ne može govoriti o renesansi nuklearne energije.

Što se tiče proizvodnje električne energije u svijetu u nuklearnim elektranama, kaže se: „1996. dosegnuto je visokih 17,5 posto, 2021. ta je vrijednost pala ispod deset posto prvi put u četiri desetljeća."

Eksplozija nuklearnog reaktora u Černobilu 26.4.1986. je potvrdila sve najgore bojazni Zelenih
Eksplozija nuklearnog reaktora u Černobilu 26.4.1986. je potvrdila sve najgore bojazni ZelenihFoto: picture-alliance/AP

A Jürgen Trittin tvrdi da nitko ne želi ulagati u nuklearnu energiju u velikim razmjerima „jer ona nije konkurentna". Izgradnja novih nuklearki vrlo je skupa – i vrlo se često financira porezima. Uz to uvijek iznova se probijaju rokovi, a i velik je otpor građana novim projektima.

Azija prednjači

No to ne važi za Aziju – tu je atomska energija još uvijek popularna i sve je više planova za gradnju novih postrojenja, unatoč Fukushimi. I Japan se planira vratiti značajnom korištenju nuklearne energije, usprkos potresu i tsunamiju 2011., koji je izazvao eksploziju nekoliko nuklearnih reaktora jednog za drugim. Tada su bile zatvorene sve nuklearne elektrane.

Ali malo-pomalo, neki reaktori su ponovno uključeni. Sada je japanska vlada odlučila: zemlja, koja ima malo sirovina, želi graditi nove reaktore i ostaviti postojeće da rade do 70 godina starosti. „Moramo u potpunosti iskoristiti nuklearnu energiju", moto je premijera Fumia Kishide. U anketama, nakon dugogodišnjeg otpora, taj stav ima sve veću podršku stanovništva.

Najveće planove, međutim, imaju Kina, Rusija i Indija. Tako primjerice Kina, u kojoj praktički nema civilnog društva koje se bori protiv novih projekata, planira izgraditi još 47 nuklearki. Ta zemlje već proizvodi više nuklearne energije od Francuske.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu