Židovstvo je oduvijek bilo dio društva | Politika | DW | 21.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mišljenje

Židovstvo je oduvijek bilo dio društva

Židovi su živjeli na Rajni već u doba Rimskog carstva. 1.700 godina židovskog života u Njemačkoj – jubilej koji poziva na pogled unazad, ali i na pogled u budućnost, smatra Christoph Strack.

To je nezamislivo dugo vremensko razdoblje: ove godine Njemačka bilježi najmanje 1.700 godina židovskog života na Rajni i sjeverno od Alpa. Najstariji pisani trag, jedan dekret cara Konstantina od 11. prosinca 321., danas se nalazi u Vatikanskoj biblioteci. U tom dopisu, naslovljenom na vijećnike grada Kölna, vladar je odredio da je u carstvu dopušteno „imenovanje Židova u Vijeće". Očito se u Kölnu oko toga prepiralo.

1.700 godina – dugačak most između Antike i sadašnjosti. Koliko je star taj carev dekret pokazuje prisjećanje na jedan drugi datum, koji je dobio znatno veće značenje za Europu: godine 321., početkom ožujka, car Konstantin se pozabavio proslavom uskrsnuća dan nakon sabata, „Danom Sunca", i time se pobrinuo za uvođenje neradne nedjelje koja vrijedi do danas. Konstantin, koji se borio i pobjeđivao širom tada poznatog svijeta i navodno se krstio na samrtnoj postelji 337. godine, vodio je vjersku politiku kao politiku svoje vladavine i sredstvo za davanje identiteta.

"Nije bilo puno dobrih dana"

Židovi su dio toga – tako se može sažeti značenje 11. prosinca 321. Oni se nisu pojavili tek kasnije. To je 1.700 godina s ponekim vrhuncima i mnogim padovima, sa strašnim grozotama. Suživot je rijetko kad bio opušten, a često problematičan. „Tu nije bilo nevjerojatno mnogo dobrih dana", kaže Andrei Kovacs, predsjednik udruge „321. – 2021.: 1.700 godina židovskog života u Njemačkoj".

Christoph Strack

Christoph Strack

Izopćenja, progoni i ritualna ubojstva, križarski pohodi, antisemitizam, rasna mržnja – svaki grad u Njemačkoj s bogatom židovskom tradicijom krije i strašna sjećanja, koja sežu daleko prije uspona nacionalsocijalizma. Da, postoje i bogata kultura i veličanstveni uspjesi u znanosti; to potvrđuju imena brojnih njemačkih dobitnika Nobelove nagrade židovske vjere. Sve to treba pripadati sjećanju svih, a ne samo židovske zajednice.

Zato je u ovoj jubilarnoj godini još važniji zajednički pogled unazad i prema naprijed. Židovski život u Njemačkoj je 2021. tako raznolik kao nikada do sada nakon holokausta. Danas u Njemačkoj opet studiraju budući liberalni, konzervativni i ortodoksni rabini. Postoje etablirane zajednice, naglašeno sekularni život, a i mladi, šareni pokreti s velikim samopouzdanjem. A nakon doseljavanja Židova iz bivšeg Sovjetskog Saveza nakon 1990. u mnogim židovskim općinama se provodi nevjerojatno angažirani – često neprimijećeni – rad na integraciji. Ova jubilarna godina želi istaknuti to raznoliko vitalno židovstvo.

Uključiti manjine

Konstantinov dekret iz 321. godine odnosio se na političko uključivanje židovskih građana. To vrijedi do danas: Židovke i Židovi su iznimke u njemačkoj politici. Da, postoji jedna pokrajinska ministrica, jedan gradonačelnik i nekoliko pokrajinskih zastupnika ili općinskih dužnosnika. No oko 200.000 Židovki i Židova ipak predstavlja manjinu. Unatoč tome: car je opomenuo gradske vlasti u Kölnu da ih ne izopćavaju. To vrijedi za politiku i tada i danas. Tada je to vrijedilo s pogledom na Židove, a danas vrijedi za sve manjine u političkom sustavu – u Njemačkoj i na međunarodnoj pozornici.

Ova 1.700 godišnjica je razlog za slavlje. Naravno, prvenstveno mogu slaviti Židovke i Židovi u Njemačkoj ili sjeverno od Alpa. Ali cijelo društvo, cijela Njemačka bi trebala slaviti i podsjećati, slaviti i gledati prema naprijed. Biti zahvalna za sve što je postignuto i uvjerena da se ono što je prošlo neće zaboraviti. Prošlost je prošla, ali ne smije biti zaboravljena. Onda se može s pouzdanjem živjeti u zajedničkoj budućnosti.

Preporuka uredništva