Željko Glasnović – počasni gost na kongresu njemačkih ekstremnih desničara | Politika | DW | 17.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Željko Glasnović – počasni gost na kongresu njemačkih ekstremnih desničara

U gradiću Büdingenu u blizini Frankfurta na Majni, održan je stranački kongres njemačke desno-ekstremne stranke NPD. Počasni gosti bio je i saborski zastupnik Željko Glasnović.

„A sada naš glavni govornik danas – hrvatski general Željko Glasnović!“ Tako je na kongresu njemačke ekstremne desnice najavljen saborski zastupnik i član kluba Neovisnih za Hrvatsku. Glasnović je u svom govoru (na engleskom jeziku, koji je prevodio politolog Tomislav Sunić) naglasio kako je „patriot“ koji s NPD-om dijeli brigu za Europom, i da bi „bio smeće da se nije došao zahvaliti svojim starim suborcima“.
Naime, u razgovoru za DW Glasnović je potvrdio da su se i NPD-ovci borili s njim u ratovima početkom 90-ih. Na pitanje DW-a jesu li to bili njemački neonacisti, Glasnović je rekao: „Oni su se borili za vrijednosti Zapada, kršćanstvo, moralni integritet, radne navike i identitet“.
U video-intervjuu za DW, Glasnovića smo pitali i zašto se identificira s jednom ekstremno desnom strankom, koja je putu u političku irelevantnost. Kompletan intervju možete pogledati ovdje:
 
 
 
Glasnović je nastupio na „europskom stranačkom kongresu“ NPD-a, na kojem su izabranu kandidati te stranke za europske izbore u proljeće 2019. NPD je time praktički otvorio predizbornu kampanju – čiji je cilj obrana jedinog mandata kojeg ta stranka ima u parlamentu EU.
A njega drži Udo Voigt, bivši čelnik ekstremnih desničara koji je za DW između ostaloga izjavio kako „jako cijeni politički rad gospodina Glasnovića“, te da se nada kako će ubuduće u Europskom parlamentu „s hrvatskim kolegicama i kolegama nastaviti braniti kršćansku Europu“.

Lider ekstremne desnice hvali Glasnovića

NPD je predstavio i svoj novi projekt takozvanih „zaštitnih zona“ – građanima Njemačke poručuju da se sami organiziraju i zaštite „jer su sigurnosne vlasti kapitulirale pred kriminalnim migrantima“, čime sugeriraju da je Njemačka postala nesigurna zemlja i siju nepovjerenje u legitimno izabranu vlast.
Službene njemačke statistike naime kažu da je u 2017. registrirana najmanja stopa kriminala od 1992. Iz NPD-a poručuju da je to samo „trik“ saveznog ministra policije Seehofer „jer u statistici nisu navedeni stranci koji imaju njemačku putovnicu“. A njih NPD ne smatra pravim Nijemcima.
Paralelno s održavanjem kongresa, ispred dvoran u kojoj su vijećali njemački i europski radikali, nekoliko stotina građana Büdingena, antifašističkih aktivista te simpatizera stranaka lijeve orijentacije protestirali su uzvikujući parole poput „nikad više rat, nikad više fašizam“.

Stranku utemeljili bivši nacisti

Stranka NPD utemeljena je 1964. – od strane bivših nacista i nacionalno-konzervativnih političara. Nikada nije uspjela preći izborni prag od 5% za ulazak u Bundestag. Najviše uspjeha su NPD-ovci imali na istoku Njemačke, gdje su u više navrata usvajali mandate u pokrajinskim parlamentima.
Tamo su posljednjih godina stranački čelnici, ali i simpatizeri iz neonacističke scene vrlo aktivno sudjelovali u prosvjedima protiv izbjeglica i općenito doseljavanja stranaca. Na takvim se skupovima mogu čuti parole kako je Njemačka „izgubila svoju suverenost“, kako „su pravi Nijemci samo bio-Nijemci, a ne stranci s njemačko putovnicom“, da će „invazija iz Afrike i Azije uništiti njemačku kulturu“ – i još radikalnije parole.
Politolozi se u Njemačkoj slažu oko toga da je ideologija NPD-a inspirirana nacionalsocijalizmom, brojni su članovi bili predu sudom ili su osuđeni zbog ksenofobije ili rasizma.
Stranka se zalaže za autoritarni model državnog uređenja, smatra da Nijemci mogu biti samo bijelci, a svi oni koji nisu etnički Nijemci po njima nemaju što tražiti u toj zemlji.
Nastupom na kongresu stranke takvog profila, i sma se Glasnović identificirao s NPD-om. Zbog toga smo mu postavili sljedeće pitanje:
 


 
„Željko Glasnović u sebi nosi sve značajke suvremenog desničara“, kaže za DW politolog Žarko Puhovski i dodaje kako je nastupom na kongresu NPD-a, i Glasnović i Neovisni za Hrvatsku „sasvim logično nastavljaju svoj politički put pokušajem da pronađu solidarne, dakle slične ljude u drugim krajevima Europe, recimo u Njemačkoj“.


„Minimalno se može reći da Glasnović simpatizira neonaciste“


Puhovski ne očekuje da će govor na kongresu ekstremističke stranke imati neke posljedice za samog Glasnovića u Hrvatskom saboru – „jer je radikalno desničarenje u Saboru u više navrata prihvaćeno kao dio našeg folklora“. Puhovskog smo pitali može li se nakon današnjeg dana Glasnovića smatrati neonacistom?
„Minimalno se može reći da je on simpatizer neonacista. Kod nas je revizionizam kad se radi o ustašama više-manje postao normalna stvar. I sad se širi. Dosad smo u Hrvatskoj imali samo jednu figuru, čovjeka koji je sebe smatrao nacistom. On je umro, i sad valjda Glasnović zaključuje da je došlo vrijeme da i on malo dođe do riječi“, priča Puhovski.


Dva postupka zabrane, oba neuspješna


Demonstracije protiv kongresa NDP

Demonstracije protiv kongresa NDP

Ustavni sud u dva je navrata pokrenuo postupak zabrane NPD-a. Prije petnaestak godina postupak je okončan fijaskom nakon što je otkriveno da su u redovima te stranke (pa i u saom njezinom vrhu) bili aktivni informanti njemačkog sigurnosnog aparata.
Prošle godine je pak Ustavni sud utvrdio da je NPD ekstremistička stranka koja ciljano radi na rušenju ustavno-pravnog poretka, međutim nije je zabranio – s obrazloženjem kako NPD jednostavno nema tu političku težinu i utjecaj da svoje fantazije i realizira u praksi. Do sada su u poslijeratnoj Njemačkoj samo dva puta zabranjene neke stranke – oba puta u 50-im godinama prošlog stoljeća.
Danas je, tvrde ustavni suci, njemačka demokracija stabilna i može podnijeti i jednu takvu ekstremističku stranku kao što su nacionaldemokrati.


Politički irelevantna stranka


NPD je danas politički irelevantan. Barem na saveznoj razini. Na izborima za Bundestag 2017 stranka je osvojila 0,4% glasova, a na izborima 2013 nešto više od 1%. Pad te stranke praktički se poklapa s uzletom jedne relativno nove snage na krajnjoj desnici – Alternative za Njemačku.