Šutnja o Holokaustu u Grčkoj | Politika | DW | 21.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Šutnja o Holokaustu u Grčkoj

Deportacija solunskih Židova u Auschwitz otpočela je prije 75 godina. O tome se u Grčkoj dugo šutjelo. Jedan od razloga za tu šutnju je i široko rasprostranjeni antisemitizam u Grčkoj.

Na kampusu solunskog sveučilišta nalazi se spomenik grčkim žrtvama Holokausta. Podignut je 2014. godine – prilično kasno za grad koji je nekada bio poznat kao „Jeruzalem Balkana".

„U Solunu i dalje ima ljudi koji ne znaju da je kampus ranije bio dio židovskog groblja", kaže filmska redateljica Lidija Konsta.

Groblje je uništeno tijekom njemačke okupacije, a to je urađeno u suradnji s tadašnjim gradskim vlastima, kojima je to tada odgovaralo. Naime, 1917. je požar uništio velike dijelove Soluna, a nadgrobni spomenici sa židovskoga groblja mogli su poslužiti za popravak kuća. Tako je nestalo jedno od najvećih židovskih groblja na svijetu – postalo je dio ulica, pješačkih staza i crkava Soluna.

Izbrisani i zaboravljeni

Početkom 20. stoljeća, polovica stanovnika Soluna bila je židovske vjere. Židovi su živjeli u Solunu još od sedmog stoljeća, a u gradu je još i ranije, navodno, propovijedao apostol Pavao. Sefardi, židovski doseljenici iz Španjolske, stižu u Solun u 15. stoljeću, nakon što su ih prognali s Pirinejskog poluotoka. Sljedećih stoljeća oni su ostavili svoj pečat u povijesti Soluna. Međutim, većina sinagoga i židovskih radnji nestala je u požaru 1917. godine.

Gedenken an die griechischen Opfer des Holocaust (DW/F. Schmitz)

I danas se na području solunskog sveučilišta može naići na nekadašnje židovske nadgrobne spomenike, tamo gdje ih čovjek nikad ne bi očekivao.

Sve te činjenice Lidija Konsta saznala je tek osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. O židovskom nasljeđu Soluna ne uči se u školama, ono nije vidljivo na ulicama. Čak je i sudbina Židova iz toga grada potisnuta u zaborav. „Nakon užasa okupacije ljudi su naprosto htjeli zaboraviti sve u vezi s ratom", kaže Lidija Konsta.

Ali mnogi suradnici okupatora dobro su zaradili na ubijanju grčkih Židova, kaže povjesničarka Rena Molho. Mnoge skupocjene nekretnine dobile su, nakon rata, nove vlasnike.

Čak 97 posto solunskih Židova nije preživjelo Holokaust. A onda je u gradu zavladala šutnja. Čak i danas se rijetko govori o onima koji su pomagali njemačkim okupatorima da progone i istrjebljuju Židove.

Holokaust još uvijek nije raščišćen

Prve promjene na tom području pokrenuo je aktualni gradonačelnik Soluna Giannis Boutaris, u suradnji s oko tisuću članova židovske zajednice koji i danas žive u tom gradu. Od 2013. gradske vlasti i židovska zajednica zajednički organiziraju marš sjećanja na deportacije Židova iz Soluna. Gradi se i muzej Holokausta, a polovicu sredstava za taj projekt osigurala je njemačka vlada.

Lidija Konsta

Lidija Konsta

„Mnogi Grci i danas misle: 'što se mene tiče Holokaust, to je židovski problem'. Ali stvar je u biti vrlo jednostavna – Holokaust je nepravda, velika nepravda. Tko to ne vidi, taj neće ozbiljno uzeti ni druge nepravde", kaže Rena Molho.

Brojne udruge žrtava u Grčkoj koriste riječ „Holokaust" kada govore o masakrima njemačke vojske u kojima su ginuli i ljudi nežidovske nacionalnosti. „Židove su ubijali samo zato što su postojali, većina drugih ubijana je iz čisto političkih razloga", kaže povjesničarka Molho. „Mnogi to jednostavno nisu razumjeli. A mnogi to ne razumiju ni danas i za mene je upravo to antisemitizam."

Taj oblik antisemitizma ponekad se iskazuje i otvoreno. „Nijemci su pobili 360 ljudi u mom selu", kaže jedan umirovljeni učitelj s Krete. „Ali što se Židova tiče, Hitler je imao pravo. Oni i danas imaju moć i ne poštuju kršćanstvo." A jedan 41-godišnji čuvar zoološkog vrta sa sjevera Grčke ima drugačije mišljenje: „Zašto se moramo i danas baviti tim glupostima oko Holokausta? Današnja mladež ionako nema ništa protiv Židova."

Antisemitizam kao strukturni problem

Upravo to je pod upitnikom. Sudeći po anketi Lige protiv klevete (Anti-Defamation League) iz 2014, Grčka je predvodnik Europe kad se radi o antisemitizmu. Oko 74 posto ispitanika vjeruje da Židovi „imaju previše kontrole nad svijetom". Njih 47 posto vjeruje da su Židovi „omraženi zbog svojih vlastitih postupaka". A pregled rezultata po starosnim skupinama pokazuje da mlađi ljudi nisu manje protužidovski nastrojeni od onih starijih.

Giannis Boutaris, gradonačelnik Soluna (za govornicom)

Giannis Boutaris, gradonačelnik Soluna (za govornicom) na komemoraciji za žrtve Holokausta

Uz to, određeni segmenti Grčke pravoslavne crkve podržavaju teorije zavjere o Židovima, tvrdi Rena Molho. „Ima takvih metropolita, na primjer Serafim iz Pireja, koji su iznosili antisemitske stavove, a poslije toga nisu smijenjeni, niti su podnijeli ostavku. To pokazuje stav crkve prema tom problemu." Spomenuti metropolit Serafim, na primjer, jednom je na televiziji izjavio da Židovi kontroliraju međunarodne banke.

Nisu svi Grci antisemiti, ukazuje povjesničarka Molho. Mnogi Grci su pomagali Židovima tijekom okupacije. Ipak, činjenica da Crkva danas ignorira antisemitske nastupe svojih visokih dostojanstvenika ukazuje na „sistematski i temeljni problem".

Usprkos svim tim problemima, kaže Molho, situacija se pomalo mijenja na bolje, i to prije svega preko privatnih inicijativa. Rena Molho se nada da će se stvari promijeniti s idućim generacijama: „Djeca slušaju i imaju povjerenja", kaže ona. I Lidija Konsta tvrdi: „Solun ne smije više tapkati u mraku. Moramo već jednom raščistiti tko smo zapravo mi. Grad, takav kakav je danas, ima veliku i kulturno raznoliku povijest." Konsta dodaje da je poricanje židovskog nasljeđa teško breme za Solun. „Oni koji ne žele priznati da je polovica stanovnika ovoga grada nekada bila židovskog podrijetla neće nikada razumjeti da je i to ono što ga čini grčkim."

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic