Šumski požar pored Berlina kao globalno upozorenje | Panorama | DW | 24.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Šumski požar pored Berlina kao globalno upozorenje

Ogromne šumske površine u plamenu i pripravnost u obližnjem Berlinu: šumski požar u blizini metropole ukazuje na to da opasnost od šumskih požara nije više samo problem južne Europe.

U okolici Berlina zbog šumskog požara koji je zahvatio preko 400 hektara šume vlada opsadno stanje. Evakuirano je nekoliko sela. Dim se s jugozapada proširio i na obližnju milijunsku metropolu izazivajući nesvakidašnje scene. Građanima, ali i svim institucijama, od bolnica pa do Bundestaga, policija je naložila da do daljnjega drže zatvorene prozore i vrata. Situacija se u međuvremenu, zbog promjene smjera vjetra, malo smirila ali neugodan osjećaj je ostao. Stotine vatrogasaca se još uvijek svim raspoloživim sredstvima, uključujući i helikoptere za gašenje požara, suočavaju s vatrenom stihijom.

Prijetnja iz dubine

No vatrogasci se ne bore samo protiv pakla iznad površine zemlje. Ispod zemlje prijete tone streljiva koje tu leži još od završetka Drugog svjetskog rata, ali i kasnijih razdoblja. Tu su se vodile i žestoke bitke za Berlin, a kasnije je ovo područje armiji Sovjetskog Saveza služilo kao vojni poligon. Vlasti polaze od toga da je mnogo streljiva svih kalibara ostalo ležati tik ispod zemlje. Zbog toga vatrogasci u mnogim dijelovima smiju gasiti samo s označenih puteva i na smiju zalaziti dublje u šumu. Savezna pokrajina Brandenburg slovi kao područje Njemačke s najvećom koncentracijom vojnog eksploziva i streljiva. Prema nekim procjenama eksplozivnim ostavštinama je zagađena oko petina područja ove savezne pokrajine.

Vatrena ljeta kao u Grčkoj?

Griechenland Kokkino Limanaki bei Rafina (DW/I. Anastassopoulou)

Katastrofalni požar u Grčkoj prouzročio je desetke ljudskih žrtava

Ovaj požar će biti ugašen no Njemačka, ali i veliki dijelovi Europe, dugoročno stoje pred sljedećim pitanjima: je li ovo posljedica dugotrajne suše i klimatskih promjena? Hoće li Njemačka u budućnosti biti suočena sa sličnim vatrenim katastrofama kao što je to slučaj u sredozemnim zemljama? Jesu li vatrogasci spremni za ovakve izazove i, kako će reagirati politika? Dosad se vjerovalo da su veliki požari poput onih u Španjolskoj, ali i u Švedskoj, u Njemačkoj nezamislivi. „To leži između ostalog i u činjenici da šumari šume u Njemačkoj gospodarski tretiraju na drugačiji način“, kaže za DW predsjednik Njemačke udruge vatrogasaca Hartmut Zerbs. Prilikom pošumljavanja su kroz šume povučeni protupožarni putovi čime je šuma podijeljena pa se u slučaju požara vatrogasci ne moraju boriti s velikim površinama pod vatrom.

Promjena klime tjera na promjenu razmišljanja

Waldbrände in Kroatien Split (picture alliance/dpa/M.Sabic)

Prošlogodišnji požar iznad Splita

Ostali stručnjaci se slažu s ovom argumentacijom, ali istodobno spominju i ostale čimbenika koji bi mogli promijeniti odnos prema šumskim požarima u Njemačkoj. Tu je prije svega promjena klime. „Zbog činjenične promjene klime morat ćemo se sve češće suočavati s ekstremnim vremenskim prilikama i sa situacijama koje doprinose požaru“, kaže u razgovoru za DW Alexander Held s European Forest Institute. „Vatra ima toliko gorivog materijala. Požari će biti veći, intenzivniji i sve teži za gašenje. To je jasan trend“, zaključuje Held. I ostali stručnjaci se slažu s tvrdnjom da su klimatske promjene presudne za obujam i učestalost požara. Friederike Otto, iz organizacije World Weather Attribution (WWA), smatra da će ovakvi valovi vrućine nastupati svakih sedam godina. Bez ljudskoj utjecaja na klimu intervali bi bili mnogo rjeđi, svakih 35 godina.

Reakcija politike

Russland Sibirien Waldbrände (AP Photo/Ministry for Emergency Situations)

Sibir - svake godine površina Njemačke

Od političara su, kao što je bilo za očekivati kada su u pitanju teme vezane uz klimatske promjene, članovi stranke Zeleni ti koji su prvi zatražili bolju pripremu vatrogasaca na šumske požare.

Johann Georg Goldammer, ekonomist s posebnim težištem djelovanja na posljedicama požara, smatra da mnogo veća opasnost vreba na jugoistoku Europe gdje je nestanak nekih tradicionalnih stočarskih formi pospješio širenje požara. „Prije su ovce i koze brstile žbunje i travu uslijed čega su se požari sporije širili. Takvih razornih požara kao danas prije nije bilo“, kaže Goldammer. On smatra da još veća opasnost vreba u Sibiru gdje se nalazi najveća neprekinuta šumska površina na svijetu. „Već danas u Rusiji svake godine izgori šume površine Njemačke, a stvari će se još pogoršati“. Požar uzrokuje i ogromne emisije ugljikovih spojeva u atmosferu što će dodatno ojačati staklenički efekt, a time i povišenje temperature i novu opasnost od požara.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva