Što sve gubimo padom Afrina? | Politika | DW | 18.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Što sve gubimo padom Afrina?

Turska vojska je osvojila Afrin i NATO žmiri na oba oka. Iako je čitava regija bila pozitivna oaza u Siriji, Kurdi koji tamo žive su ostavljeni na cjedilu, smatra Rainer Hermann iz Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Dva mjeseca nakon početka operacije cinično nazvane „Maslinova grančica" turska vojska je osvojila grad Afrin i istoimenu regiju. Sada predstoje još ulične borbe koje jamče krvave dane a možda i tjedne. Jer više od 100.000 stanovnika, mahom kurdskih civila, odbilo je napustiti grad kroz za to predviđene koridore.

Kurdi prepušteni sebi

Kurdske Jedinice za narodnu obranu (YPG) su prepuštene same sebi u borbi protiv druge po redu po veličini vojske u sklopu NATO-a. Redovna sirijska vojska je doduše nakon početka turske ofenzive najavila da će braniti „suverenost Sirije". No nakon što je tursko zrakoplovstvo bombardiralo položaje sirijske vojske a Rusija naredila povlačenje, od otpora Turcima više nije ostalo ništa.

Autor Rainer Hermann (picture-alliance/dpa)

Gost-komentator Rainer Hermann

Kako bi vlastite gubitke svela na najmanju moguću mjeru Turska je od samog početka masovno upotrebljavala zrakoplovstvo u bombardiranju ne samo Afrina nego i položaja plaćenika koji su se prije toga borili na strani džihadističkih milicija. Zapad sve to gleda bez ikakve reakcije. Njemačka vlada je u međuvremenu čak odobrila nove pošiljke oružja Turskoj.

Tursko vodstvo se upustilo u osvajanja Afrina iz dva razloga: na unutarnjopolitičkom planu predsjednik Recep Tayyip Erdogan ovako jača podršku naroda. Turskog predsjednika najkasnije 2019. čekaju predsjednički izbori na kojima će, ako bude izabran, dobiti gotovo neograničene ovlasti. Na vanjskopolitičkom planu Turska osvajanjem Afrina, uz susjednu regiju Džarabulus, dobiva kontrolu nad velikim dijelom sjeverne Sirije. I Ankara je jasno dala do znanja da ne namjerava napustiti ovaj dio susjedne zemlje. Na gradskim vijećnicama u regiji već viju turske zastave. U kurdske predjele Ankara namjerava naseliti sirijske izbjeglice koje trenutno borave u Turskoj.

Udarac za jedan bolji Bliski istok

Prije dvije godine Erdogan je po prvi put sporazum iz Lausanne iz 1923. doveo u pitanje. Ovim sporazumom međunarodna zajednica je povukla granice na Bliskom istoku pa tako i granice Turske. Otada turski mediji redovito barataju kartama na kojima pod Tursku spadaju ne samo mnoga sirijska i iračka područja nego i mnogi otoci u Egejskom moru koji pripadaju Grčkoj.

Turskim osvajanjem Afrina prijeti urušavanje i jednog obećavajućeg političkog modela. Jer u Afrinu su sve etničke i vjerske grupe bile uključene u proces upravljanja gradom i regijom, poštuju se prava žena. Umjesto centralističke arapske države upravljane iz Damaska i umjesto strahovlade „Islamske države", u Afrinu je bila prakticirana jedna pluralistička i decentralizirana demokracija. Pad Afrina je dakle težak udarac i u borbi za jedan bolji Bliski istok.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje

Preporuka uredništva