Što korona-kriza čini s Nijemcima? | Panorama | DW | 05.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Što korona-kriza čini s Nijemcima?

Nijemci su ponosni na to kako se njihova zemlja nosi s pandemijom. Međutim, svaki treći Nijemac misli da vlada predstavlja krizu većom nego što jest. Kako je to moguće?

Kojem socijalnom tipu pripadate? Jeste li vi "otvorena" osoba kojoj je na prvom mjestu kozmopolitizam i kritičko razmišljanje? Ili se ubrajate u "pragmatičare" kojima je osobni napredak važan, ali kontrola uvijek dolazi prije povjerenja? Ili ste „etablirani" i najvažniji vam je socijalni mir?

Organizacija "More in Common" podijelila je društvo na čak šest socijalnih tipova stanovništva, s različitim vrijednostima i temeljnim uvjerenjima. I ti tipovi nisu jednako dobro prošli kroz pandemiju.

"Ljudi u Njemačkoj sasvim različito doživljavaju korona-krizu. Ne može se govoriti o sveobuhvatnom međuljudskom iskustvu", kažu Laura-Kristine Krause i Jérémie Gagné iz organizacije "More in Common" o svom najnovijem istraživanju obavljenom na 2.000 ljudi. Istraživanju o tome što ova posebna godina čini s njemačkim društvom. "Tamo gdje su neki vrlo zadovoljni kriznom politikom, mnogi se osjećaju sami sa svojim problemima."

Podjela društva

Različita iskustva korona-krize predstavljaju prijetnju zajedništvu i potencijalno mogu produbiti trojnu podjelu društva, kažu organizatori studije. Trojna podjela društva u koju, uz spomenute „otvorene“, „etablirane“ i „pragmatične“ pripadaju „involvirani" kojima su važni građanski duh i suživot, zatim „srditi" koji teže nacionalnom poretku i koji su sumnjičavi, dok su nevidljiva trećina „razočarani" koji se žale na nedostatak uvažavanja i pravde.

Nije ni čudo što je ovih šest vrsta također različito podložno teorijama zavjere. Gotovo svaki treći Nijemac vjeruje da vlada čini da kriza izgleda veća nego što jest kako bi progurala vlastiti dnevni red. A to je uglavnom zbog prema sustavu kritičnih "srditih" koji glasno određuju diskurs.

"Rezerve povjerenja u društvo zapravo su bile male i prije pandemije koronavirusom. U dijelovima populacije vidimo duboko nepovjerenje u političke institucije", kažu Krause i Gagné te dodaju: "Ali ne treba zaboraviti da je do sada u Njemačkoj oko 70 posto ljudi zadovoljno politikom koja se vodi u vrijeme pandemije koronavirusom."

Utjecaj teorija zavjere

Bildkombo Laura-Kristine Krause und Jeremie Gagne

Laura-Kristine Krause i Jeremie Gagne

Paradoksalno je da se teorije zavjere također potiču upravo zato što je Njemačka - za razliku od svojih europskih susjeda - do sada tako dobro prošla krizu. "U prevenciji nema slave", više puta je ponovio najpoznatiji njemački virolog Christian Drosten - i na kraju je bio u pravu.

Umjesto da ubiru slavu za dobru prevenciju protiv širenja virusa, kojom bi se broj smrtnih slučajeva od korone u Njemačkoj mogao održati na relativno niskoj razini, neki sumnjaju u opasnost virusa i zaštitne mjere.

Nijemci su pošteđeni slika poput onih iz Bergama u Italiji, gdje je gotovo svaka obitelj izgubila člana. U Njemačkoj je 9.321 osoba (zaključno s 3. rujna 2020.) umrla od posljedica zaraze koronavirusom, i to u zemlji koja ima 83 milijuna stanovnika.

Ali, u isto vrijeme Christian Drosten je pogriješio. Njemačka vlada dobiva najviše ocjene za upravljanje krizama i postiže znatno bolje rezultate u svim kategorijama od vlada u Italiji, Poljskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. "Ako pogledate brojke, Njemačka je sve učinila kako treba", kaže jedan sudionik istraživanja.

Ponosni Nijemci

Nije iznenađujuće što Nijemci kažu da ih je njemačko rješavanje krize učinilo ponosnijima na svoju zemlju. Ili kako je objasnio jedan od ispitanika: "Već postoji određeni osjećaj ponosa na ono što smo postigli u kratkom vremenskom razdoblju. Za svaku pojedinu osobu koja je sudjelovala: kapa dolje, super."

Rezultat nedavne studije Zaklade Bertelsmann da populistički stavovi naglo opadaju u Njemačkoj također se uklapa u ovu priču. U skladu s tim, centar se ne ruši, čak postaje stabilniji, posebno zbog vladinog rada u vrijeme korona-krize. Tek svaki peti Nijemac podložan je populizmu.

Laura-Kristine Krause i Jérémie Gagné iz organizacije " More in Common " u svojoj su studiji došli do zaključka da su "ljudi manje spremni na kompromise s onima koji misle drugačije nego što su bili prije krize, pa se čini da je ljudima teže povezati se s drugim stavovima nego prije ".

U budućnosti bi njemački političari trebali više pozornosti posvetiti takozvanoj "nevidljivoj trećini", "pragmatičnim" i "razočaranim", preporučuju autori studije: "Oni su loše uključeni osobno i politički, a često se osjećaju socijalno dezorijentirano. Na njih bi trebalo daleko više obratiti pozornost."