Što kada Vam more otme zemlju i kuću? | Panorama | DW | 10.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

klimatske promjene

Što kada Vam more otme zemlju i kuću?

Klimatske promjene odražavaju se na ljude širom svijeta. Sjeverni dio Jakarte nestat će pod morem do 2050. Zato se vlada planira preseliti na otok Borneo, udaljen 2.000 km.

Kuće u Sjedinjenim Državama (St. Helena) napuštene zbog erozije

Kuće u Sjedinjenim Državama (St. Helena) napuštene zbog erozije

Nizozemci su u tome pravi majstori: tokom desetljeća otimali su metar po metar kopna od mora mudrom gradnjom nasipa. U Dubaiju je nasipanjem pjeska nastali umjetni otoci „Palme" s luksuznim hotelima i prekrasnim vilama. Je li to sve samo stvar dobrog planiranja i gradnje – jer ljudi od mora mogu uzeti koliko im treba?

Nije, jer razina mora raste. Sve češći ekstremni vremenski uvjeti redovno uzrokuju poplave širom svijeta. A u sve više mjesta i gradova na obalama mora odavno se više ne radi samo o spašavanju osobne imovine od vodenih masa.

Prilagoditi se klimatskim promjenama može značiti i vraćanje zemlje prirodi. U tom kontekstu se govori i o migracijama uzrokovanim klimatskim promjenama ili obveznim odnosno uređenim preseljenjima. Misli se na kontrolirano povlačenje ljudi sa područja koja zbog stalnih klimatskih promjena postaju nemoguća za život, nenastanjiva.

Sydney pod vodom

Sydney pod vodom

Veliki gradovi bi također mogli biti pogođeni. U australijskoj metropoli Sydneyu su 3. srpnja obilne kiše preplavile brane, dovele do polplava rijeka te prisilile više od 30.000 ljudi da napuste svoje domove. Područja sjeverno i južno od grada kompletno su poplavljena, a u samo 24 sata napadalo je metar i po kiše po kvadratnom metru. Prema navodima Australijske meteorološke službe, to je količina kiše koja inače padne u saveznoj državi New South Wales tokom cijele godine. Nakon što je uslijed obilnih padavina Sydney bio poplavljen i u travnju, guverner je priznao da će se to "događati sve češće" i da je potrebna adekvatna "reakcija".

Kako funkcionira obvezno preseljenje?

Obvezno preseljenje znači narediti ljudima da trajno napuste ugrožena područja. To se primjerice dogodilo u New Orleansu: uragan Katrina opustošio je velike dijelove grada na ušću Mississippija 2005. godine. "Klimatske promjene utječu na ljude širom svijeta. I svi traže načine da se s njima na neki način nose", kaže istraživač katastrofa A.R. Siders u studiji američkog Sveučilišta Delaware iz juna 2021. "Kad bi ljudi napustili poznate opasne zone, to bi bila učinkovita zaštita. Međutim, ta se mogućnost još uvijek ne razmatra tako često."

U New Orleansu su pokrenuti programi obnove za obitelji s niskim i srednjim primanjima. Njihove nove kuće sada su izdignute i dovoljno udaljene od područja zahvaćenih poplavama. Ali takva preseljenja nisu laka. S jedne strane, to zahtijeva ogromne administrativne napore.

S druge, uvijek postoji opasnost da se društvene nejednakosti pogoršaju kada se postojeće zajednice rasele. "Preseljenja sa sobom donose socijalne i psihološke probleme koji utječu na pogođene, pogotovo kada je mjesto stanovanja kulturna baština ili dugogodišnji porodični dom", naglašava Miyuki Hino sa Sveučilišta Standford u izvještaju za britansku internetsku stranicu Carbon Brief, specijaliziranu za klimatsku i energetsku politiku.

Preseljenje u inostranstvo prije nego nastupi katastrofa

Kiribati je otočna republika u Pacifiku i nalazi se tik iznad razine mora. To je jedna od zemalja svijeta koje su među prvima u opasnosti da budu potopljene porastom razine mora. Neki od njenih otoka već su nenastanjivi.

Svjetsko vijeće za klimatske promjene (IPCC) predviđa da će razina mora porasti za 10 do 25 centimetara do 2050. godine. Stručnjaci očekuju da će se taj trend nastaviti do kraja stoljeća. Državu Kiribati će preplaviti more i ona će nestati.

Godine 2014. vlada je kupila zemlju na Fidžiju kako bi se njeni građani tamo mogli preseliti. Međutim, nedavno je objavila planove napravljene u saradnji s Kinom, po kojima će zemlja na Fudžiju biti iskorištena u poljoprivredne svrhe, kako bi se stanovništvo moglo prehraniti. Vlada Kiribatija također razvija obrazovne programe i programe obuke s Australijom i Novim Zelandom. Namjera je omogućiti građanima male otočne države obrazovanje nužno za pronalaženje posla, ako budu prisiljeni emigrirati.

Kiribati - polava

Dijelovi otočke skupine Kiribati su već nenastanjivi

Vraćanje nekadašnjih stambenih naselja prirodi

Vlada američke savezne države New Jersey također otkupljuje zemlju, kako bi spriječila opasnosti od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama. U ovom slučaju riječ je o privatnim kućama na područjima koja su izrazito ugrožena olujama i poplavama. Ovo zemljište sada se prenamjenjuje u rekreacijska i zaštićena područja. Služit će kao "prirodna zaštita od budućih oluja i poplava", kako navodi državno Ministarstvu okoliša.

Unatoč stalno rastućim opasnostima, nikako nije normalno da ljudi tek tako prepuste svoje domove nadolazećoj plimi. „Iako je za većinu ljudi, koji žive na obali, zastrašujuća pomisao da se voda približava, oni će napustiti domove samo ako su duboko uvjereni u ispravnost takve odluke", objašnjava za DW Hans-Ulrich Rösner, voditelj Wattenmeer-ureda organizacije za zaštitu prirode WWF.

Vratite polja rijeci!

Britanska agencija za okoliš se 2006. također odlučila na radikalan korak. Na ušću rijeke Humber u istočnoj Engleskoj, zapadno od Hulla, poplave su bile česta pojava na mjestu spajanja dviju rijeka. Zato je donešena odluka da se 440 hektara poljoprivrednog zemljišta pretvori u poplavljeno područje. U tu svrhu uklonjen je dio nasipa koji je izvorno služio za zaštitu od poplava.

U New Orlansu su neki dijelovi grada napuüteni zbog opasnosti od poplava

U New Orlansu su neki dijelovi grada napuüteni zbog opasnosti od poplava

Tako je nastao Alkborough Flats, u to vrijeme jedno od najvećih područja za poplave u Europi. Time je smanjen rizik od poplava za više od 600 objekata. U međuvremenu se u novostvorenom močvarnom području naselio velik broj ptica, riba, kukaca i biljaka. Ova radikalna mjera nije izuzetak. I u drugim zemljama, poput Nizozemske, Indije i Tajlanda, takve „poplavne ravnice" pomažu u zaštiti od poplava.

Porast razine mora tjera vlasti Jakarte da narede preseljenja

Indonezija se trenutno suočava s jednim od najvećih projekata preseljenja u svijetu. Glavni grad Jakarta i dalje tone 20 cm svake godine, dijelom i zato što se pumpa previše podzemne vode. S porastom razine mora, sve više područja ove metropole s deset milijuna stanovnika odnosi more.

U Jakarti se za siromašne stanovnike slumova nitko ne brine

U Jakarti se za siromašne stanovnike slumova nitko ne brine

Indonezijska vlada stoga planira preseliti glavni grad na 2.000 kilometara udaljeni otok Borneo. Nema još puno vremena: stručnjaci očekuju da će većina sjevernog dijela Jakarte biti pod morem do 2050. godine. Čak i ako se institucije vlada do tada presele u novi glavni grad - tek treba vidjeti gdje će biti preseljeni milijuni ljudi koji žive u slamovima Jakarte.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu