Što je obećao Barack Obama? | Politika | DW | 18.01.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Što je obećao Barack Obama?

Za što se Barack Obama zalagao za vrijeme predizborne kampanje? Kakvu vanjsku politiku namjerava voditi, kako bi reagirao na gospodarsku krizu, što planira na području zdravstva i ekologije? Evo naglasaka iz programa:

Barack Obama s engleskim natpisom Change - promjena

Obama obećava promjene

VANJSKA POLITIKA

Irak: Barack Obama je od početka bio protivnik rata u Iraku, a u Senatu je podržao zakon kojim se predviđalo povlačenje američke vojske iz Iraka do ožujka ove godine. „Ja ću okončati rat u Iraku“, obećao je Obama. On se zalagao za postupno povlačenje vojnika u roku od 16 mjeseci.

Iran: Obama je za vrijeme predizborne kampanje podržavao direktne pregovore s iranskim predstavnicima i to bez ikakvih prethodnih uvjeta, ali i oštrije sankcije. On od Teherana traži odustanak od spornog atomskog programa, a zauzvrat Iranu nudi članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, investicije i uspostavu diplomatskih odnosa.

Afganistan: Prema mišljenju novog predsjednika, u Afganistan bi trebalo poslati još 7.000 američkih vojnika, čime bi njihov broj porastao na 43.000. On je u predizbornoj kampanji također podržao i ciljane napade na položaje talibana u susjednom Pakistanu. Također je zatražio i veći angažman drugih članica NATO-a u Afganistanu.

UNUTARNJA POLITIKA I BORBA PROTIV TERORIZMA

Obama smatra da je potrebno više učiniti na području civilne zaštite i poboljšati mjere za slučaj katastrofe. On zahtijeva i bolju sigurnost kemijskih postrojenja, kao i adekvatnije zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Također planira povećati i izdatke za rad tajnih službi, a najavio je i zatvaranje zarobljeničkog logora u Guantanamu.

Za razliku od njegovog republikanskog protukandidata Johna McCaina, Obama se zalaže za ograničavanje smrtne kazne samo u najtežim slučajevima, a kod prava na nošenje oružja smatra da bi trebalo zabraniti slobodnu prodaju poluatomatskog oružja te pooštriti propise u pojedinim saveznim državama. Što se tiče prava na pobačaj, on podržava postojeće propise kojima je prekid trudnoće dozvoljen.

GOSPODARSTVO

Barack Obama podržava Vladin plan za saniranje financijskog sektora, a obećao je i dodatnu pomoć srednjem sloju stanovništva koji je posebice pogođen financijskom krizom.

Obama je najavio smanjivanje poreza za ukupno 75 milijardi dolara te proširenje financijske pomoći za siromašne i obitelji s djecom. Pomoć bi trebala biti pružena i onim vlasnicima nekretnina koji nisu u stanju otplaćivati kredite. Nasuprot tome, poduzetnicima koji otpuštaju radnike Obama prijeti povećanjem poreza, a najavljuje i veću sigurnost za one koji ostanu bez posla, a koji sada samo nekoliko mjeseci mogu računati na pomoć za nezaposlene.

Sve to trebalo bi biti financirano povećanjem poreza na prihode i imovinu bogatih, kao i većim porezima na dobit.

KLIMA

Obama je obećao i veliki zaokret u ekološkoj politici. Novi predsjednik je najavio smanjenje količine ispuštenih štetnih plinova do 2050. godine za čak 80 posto. Obama također predlaže i donošenje desetogodišnjeg programa za prelazak na izvore energije koji pogoduju zaštiti klime. On se zalaže za pristup SAD-a međunarodnim sporazumima za zaštitu klime, poput onog iz Kyota. On također najavljuje veća ulaganja u razvoj održivih izvora energije poput sunca, vjetra i vode, kao i u napredak tehnologija u službi zaštite okoliša. Obamin cilj je da SAD u opskrbi energijom što manje bude ovisan od inozemstva.

ZDRAVSTVO

Više od 45 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Državni fond zdravstvenog osiguranja ne postoji, a privatnim su osiguravateljima dobrodošli samo oni članovi koji sa sobom nose što manji rizik. Obamina zdravstvena reforma predviđa uvođenje općeg zdravstvenog osiguranja za svu djecu i veću participaciju poslodavaca u osiguranju njihovih zaposlenih. On se zalaže za osnivanje državnog fonda za zdravstveno osiguranje u kojem bi članovi mogli biti svi oni koji sada nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. Poslodavci koji svojim radnicima ne nude zdravstveno osiguranje, morali bi uplaćivati doprinose u taj fond. Troškove od 50 do 60 milijardi dolara koliko bi koštale te reforme snosili bi bogati građani, čije bi porezne povlastice trebale biti ukinute.(ajg)

Preporuka uredništva