Što je najveći rizik za svjetsku privredu? | Gospodarstvo | DW | 17.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Što je najveći rizik za svjetsku privredu?

Brodski prijevoz ima ključnu ulogu u svjetskoj privredi – a on znatno zagađuje okoliš. Početkom 2020. godine na snagu stupaju nove odredbe koje će brodske kompanije koštati mnogo novca.

Ako je novac gorivo ekonomije, onda su brodovi središnje transportno sredstvo svjetske trgovine. Prema navodima Međunarodne organizacije za pomorsku plovidbu (IMO), tijelu UN-a koje je zaduženo za reguliranje globalne plovidbe, više od 90% svjetske trgovine se odvija pomorskim putem. To je najjeftiniji, ali i ekološki najrazorniji način prijevoza robe i sirovina po svetu.

Prema studiji IMO-a o štetnim plinovima iz 2014. godine, sektor pomorskog transporta godišnje u atmosferu „ispusti" oko 940 milijuna tona CO2, što je oko 2,5 posto globalne emisije štetnih plinova u svetu.

Ali, postoji još jedan veliki ekološki problem koji stvara industrija - a to je količina opasnog sumpornog dioksida (SO2) koji sadrže ispušni plinovi brodova. Zbog korištenja jeftinog lož-ulja slabije kvalitete koje sadrži sumpor, na brodove otpada 13 posto ukupne svjetske emisije SO2.

Zato bi se novi propisi o ograničenju emisije štetnih plinova u brodskom prometu, koji stupaju na snagu 2020, mogli drastično odraziti na ovu posebno „prljavu" branšu. Efekt neće biti samo ekološki: samo zbog pratećih troškova i razmjera ovisnosti tvrtki od pomorskog transporta, posljedice bi mogla osjetiti cjelokupna svjetska privreda.

Vrli novi svijet

Luka u Hong Kongu

Luka u Hong Kongu

Od 1. siječnja 2020, brodovi bi prema novim pravilima IMO-a morali smanjiti emisiju SO2 za više od 80 posto. Za to postoji čitav niz mogućnosti: od instalacije tehnologije kojoj nije potreban sumpor, pa do kompletnog odustajanja od goriva dobivenog od sirove nafte. No, kojim god se putem bude krenulo, na kraju će pomorska branša biti suočena s velikim troškovima.

Još u svibnju, jedan menadžer američke brodske kompanije Star Bulk Carriers rekao je za Financial Times da ga je instalacija aparata za pročišćavanje ispušnih plinova  na 100 brodova koštala 170 milijuna dolara.

Prema najnovijoj studiji Pokrajinske banke Baden-Württemberga (LBBW) novi pomorski propisi će financijski opteretiti kompletnu svjetsku privredu. Per-Ola Hellgren, jedan od autora studije, strahuje da bi globalni rast svjetske privrede 2020. mogao biti „osjetno manji", jer su tehničke intervencije na motorima starijih brodova skupe i mnoge brodske kompanije su nedovoljno pripremljene za nove odredbe.

Hellgren prenosi da će kombinacija većih troškova transporta pri smanjenju transportnih kapaciteta stvoriti nepovoljno globalno privredno okruženje, a ono već sada trpi štetu zbog trgovinskog spora SAD-a i Kine, ali i zbog drugih trgovinskih konflikata.

Poduzeće za energetski konzalting S&P Global Platts provelo je studiju u kojoj se troškovi koje će donijeti promjena pravila za pomorski promet procjenjuju na bilijun dolara, i to samo u prvih pet godina nakon stupanja na snagu.

Veliki troškovi tehničke intervencije

Novo ograničenje emisije SO2 od 2020. je dio velike inicijative IMO-a s ciljem da se u brodskom prometu emisija štetnih plinova smanji za najmanje 50 posto do 2050. godine – u odnosu na brojke iz 2008.

No, predstojeća mjera se odnosi samo na emisiju sumpora. Još nema djelotvornih mjera za smanjenje emisije ugljika – njih je teže provesti. Treba dodati i da mnoge brodske kompanije nisu spremne na promjene iako se njih najavljuje već godinama. Brodovi koriste najprljaviju naftu, onu koja ostaje nakon što se iz sirove nafte u rafinerijama izdvoje kvalitetniji proizvodi poput benzina.

Kontejneri tvrtke Maersk

Hoće li se porast troškova "prebaciti" na mušterije?

Koncerni poput najvećeg svjetskog prijevoznika kontejnera Maersk su uspješni upravo zbog uštede korištenjem goriva u kojem je velika količina sumpora. Danska kompanija procjenjuje da će je prelazak na čišća goriva koštati dvije milijarde dolara godišnje.

Sada se postavlja i pitanje: koliki dio troškova će kompanije prebaciti na svoje klijente?

Neriješen problem

Procjenjuje se da sumpor-dioksid sadrži koncentraciju fosfora koja je više od 3500 puta veća od količine dizel-goriva zbog koje je došlo do dizel-skandala sa Volkswagenom. Emisije sumpornog dioksida, dušičnog dioksida i ugljičnog dioksida te fine prašine se stalno povećavaju. One su na glasu kao posebno opasne za ljudsko zdravlje, posebno za stanovnike velikih lučkih gradova.

Studija koja je 2018. objavljena u časopisu Nature, pokazuje da zagađenje zraka koje prouzroče brodovi dovodi do 400.000 smrtnih slučajeva godišnje, od raka do bolesti srca i krvnih žila. Istraživanja su pokazala da bi povećanje uporabe goriva s malom količinom sumpora moglo smanjiti broj smrtnih slučajeva za trećinu. Studija prenosi i da 200 najvećih brodova na svijetu proizvodi istu količinu sumpora kao i svi automobili svijeta. Svima je jasno da se nešto mora učiniti, a vremena za to je sve manje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi