Što je Europska unija donijela Istri? | Priča dana | DW | 06.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Što je Europska unija donijela Istri?

Velik broj hrvatskih građana na EU i dalje gleda kao elitistički centar moći u kojem ključne odluke donose velike članice, a Hrvatska je u tom europskom bazenu malena i krhka i kao da o apsolutno ničemu ne odlučuje.

Kroatien Istrien Porec Altstadt mit Promenade (Imago Images/Westend61/W. Weinhäupl)

Poreč - EU investicije u vrijednosti 556 milijuna kuna

U Istri je provedeno i financirano više od 830 europskih projekata u vrijednosti 2,6 milijarde kuna. Riječ je o ulaganjima u bolnicu, u sustav navodnjavanja, u energetsku obnovu školskih zgrada, proširenje Studentskog doma...

No, novinarka i urednica jedinog istarskog specijaliziranog novinskog priloga o Europskoj uniji, u Glasu Istre, Danijela Bašić-Palković nije zadovoljna tim brojkama. Veli da zbog indeksa razvijenosti Istra u jednom periodu nije uspjela kandidirati projekte i povlačiti europski novac za izgradnju škola ili vrtića.

"Nismo dali maksimum u povlačenju europskih sredstava koja su nam dostupna i tu svakako treba ubaciti u petu brzinu ne bi li u konačnici građani osjetili korist od Unije u kojoj žive. Na nadležnima je da pripreme projekte i bolje iskoriste novac koji je hrvatskim građanima na raspolaganju", iznosi svoje razočaranje naša sugovornica koja, za hrvatska mjerila, živi u jednoj od ekonomski najnaprednijih regija.

Danijela Basic-Palkovic, Journalistin aus Kroatien (Milivoj Mijosek)

Danijela Bašić-Palković - Moglo se više

Posve je drugog mišljenja Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča gdje se provode brojne investicije financirane iz fondova EU-a, a koje pokrivaju vrlo široki spektar: odvodnje, poljoprivrede, edukacije, mladih i starijih sugrađana, kulture, sporta i zaštite okoliša na više razina. „S ponosom mogu reći da će se samo u 2019. u Poreču provoditi tridesetak EU projekata vrijednih oko 46 milijuna kuna (u provedbi i prijavljeni), a tu je i 300 milijuna kuna za EU Projekt Poreč te dodatnih 110 milijuna navodnjavanje - sveukupno oko 556 milijuna kuna“, kaže Peršurić te zaključuje da možemo biti itekako zadovoljni odrađenim poslom pri povlačenju EU sredstava, usprkos najvišoj kategoriji razvijenosti koji Gradu Poreču onemogućuje da se uopće prijavi na neke od natječaja.

Profitirali ulaskom u EU?

Porečanin Goran Prodan već desetljećima uveseljava Istrane sa svojim tjednim humorističkim prilogom La kost, a u prošlosti je bio novinar koji je izvještavao iz Poreča i okolice, pa u dva mandata najaktivniji nezavisni oporbeni vijećnik u Gradu Poreču. Za razliku od gradonačelnika, Prodan je uvjeren da se nisu ostvarila očekivanja od članstva Hrvatske u EU. Smatra da sve ide presporo, dijelom i neučinkovito, kako zbog nepripremljenosti projekata i institucija u Hrvatskoj tako i zbog prevelikog birokratiziranja u tijelima EU.

Loris Persuric, Bürgermeister von Porec in Istrien, Kroatien (M. Angelini)

Loris Peršurić - Postigli smo mnogo

S njime se slaže novinarka i urednica jedinog priloga o Europskoj uniji u Istri. Danijela Bašić-Palković kaže nam da i nakon gotovo šest godina članstva u Uniji Hrvatska nije uspjela provesti nužne reforme, nije se ulovila u koštac s korupcijom, a na dnevnoj bazi svjedoči političkoj trgovini i nedostatku jake političke volje da se donesu krucijalne odluke koje bi dugoročno mogle doprinijeti boljitku.

„Premda vladajuće elite u Hrvatskoj učestalo ponavljaju da je Hrvatska ulaskom u EU profitirala, većina građana daleko je od tog razmišljanja“, smatra Bašić-Palković.

Razočarani ogromnom EU birokracijom

Goran Prodan nam dodaje da je očekivao da će se u Hrvatskoj korupcija, pogodovanja po rodbinskim i partijskim linijama, netransparentno trošenje javnog novca, ali i neučinkovitost i manjkavosti pravnog, pravosudnog, zdravstveno-socijalnog, mirovinskog, obrazovnog, političkog i ostalih sustava unutar EU-a vidljivo smanjivati, a tu se praktički ništa ne događa.

"S druge strane, razočaran sam ogromnom EU birokracijom koja je dobrim dijelom sama sebi svrha. Negativnim ocjenjujem i odugovlačenje EU-a oko ulaska Hrvatske u Schengen. Očekivao sam brže uvođenje eura u Hrvatsku. Što se EU-a tiče, razočaravajući je njegov odnos prema izbjeglicama, kao i rast egoizma i nacionalističkih političkih opcija u mnogim zemljama što ohrabruje i takve trendove u Hrvatskoj", veli Prodan.

Goran Prodan, Kommunalpolitiker aus Porec in Istrien, Kroatien (Vladimir Bugarin)

Goran Prodan - Sve ide presporo i neučinkovito

On zaključuje da iako je očekivao daleko pozitivniji učinak od ulaska Hrvatske u EU, i dalje mu se čini da je bolje da je Hrvatska ipak u članstvu EU-a. Na pitanje kakav je u Hrvatskoj odnos prema EU-u sada, u usporedbi s razdobljem neposredno nakon ulaska Hrvatske u Uniju odgovara da utisak EU-skepticizma u Hrvatskoj raste što ima veze s izostankom mnogih benefita od ulaska u EU, birokratskom strukturom EU-a, a i rastom hrvatskog nacionalizma, a čiji je rezultat i neprijateljski stav prema drugima i drugačijima.

Nimalo optimistična zapažanja članstvom u EU

"Što je Europa donijela Hrvatskoj možda nabolje govori podatak da je samo u zadnjih pet godina zemlju napustilo gotov 300 tisuća ljudi koji ne odlaze isključivo zbog siromaštva i bolje egzistencije, već zbog snažnog razočaranja u sustav, loše društvene klime, korupcije, iritirajućih ideoloških podjela te gubitka vjere u pravosuđe", dodaje  Bašić-Palković te iznosi podatke istraživanja koje je nedavno proveo Europski parlament, a oni glase da je Hrvatska jedna od najkorumpiranija država u Europskoj uniji. „Dakle, moja zapažanja u kontekstu petogodišnjeg članstva nisu nimalo optimistična“, naglašava Bašić-Palković. Smatra da bi ubuduće trebao biti prioritet, te ujedno najveći izazov, kako vratiti povjerenje građana u institucije, osobito u sudovanje, rad lokalnih i regionalnih samouprava i javnu nabavu.

Kroatien Hotel-Anlage in Istrien (picture-alliance/Arco)

Istra je jedna od najrazvijeniji regija u Hrvatskoj

"Iako imamo šansu Hrvatsku pretvoriti u konkurentu članicu, privlačnu inozemnim investitorima i projektima, zbog nedostatka jasne strategije Vlade i birokratskih zapreka koje su za mnoge građene s članstvom postale još oštrije, Hrvatska to još nije učinila. Velik broj hrvatskih građana na EU i dalje gleda kao elitistički centar moći u kojem ključne odluke donose velike članice, a Hrvatska je tom europskom bazenu malena i krhka i kao da o apsolutno ničemu ne odlučuje. No s druge strane, biti dijelom Europske unije za hrvatske građane znači veću mobilnost, slobodu kretanja, studiranje i zapošljavanje u zemljama članicama, zaključuje novinarka i urednica jedinog istarskog priloga o Europskoj uniji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva