Što Desetljeće oceana donosi i morima - i nama?
10. kolovoza 2021Ništa od toga nije sporno: 70% našeg planeta je pokriveno morima. Ona neposredno hrane više od tri milijarde ljudi. Bez mora ne bi bilo ni atmosfere niti bilo kakvog života. Ona su presudna i za gospodarstvo: od svjetske trgovine pa do turizma. Naša je dužnost održati i ljepotu i čistoću i život u morima za sljedeće naraštaje.
Na inicijativu Međuvladine oceanografske komisije (IOC) UN je proglasio Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021.-2030.). koje je svečano objavio ovoga lipnja glavni tajnik UN-a Antonio Guterres: "Pandemija korone nam je pokazala koliko smo ranjivi, kako je sve povezano i u kojoj mjeri su zdravi planet i zdravi oceani presudni za naše preživljavanje."
Bez vode nema života - tu jasnu činjenicu UN želi bolje usaditi u svijest svih stanovnika Zemlje. Planirano je mnoštvo rasprava, radionica i osobito znanstvenih istraživanja i razmjene saznanja.
Znanstvenici se raduju
Ali - hoće li taj folklor svjetske organizacije išta donijeti? Hoće li bilo koga natjerati da barem malo razmisli prije nego što baci smeće u more? Hoće li promijeniti način razmišljanja i gradova i poduzeća - sve do golemih poljoprivrednih dobara koje nije ni najmanje briga što njihov otpad i zatrovane vode završavaju u moru? Što znači nekakvo proglašavanje "desetljeća" kad se za sve te probleme već odavno zna, a ipak se čini samo malo ili ništa?
Vicki Ferrini je znanstvenica na sveučilištu Columbia u New Yorku i istražuje dna oceana. Ona je uvjerena da će takva akcija Ujedinjenih naroda imati učinka: "Mislim da se velik dio tog Desetljeća oceana sastoji u tome da će okupiti različite skupine, na različitim razinama i s različitim očištima na probleme. To će nam donijeti brži napredak. I ja osobno redovito telefoniram sa znanstvenicima u Australiji i usuglašavamo se. Toga nije bilo prije nekoliko godina."
No i to je očište jedne znanstvenice: povodom ovog Desetljeća će biti kongresa na koje će se moći otići, seminara i znanstvene razmjene. Možda će i nacionalne vlade malo više odriješiti kesu i odobriti sredstva za neko dodatno istraživanje. Ali hoće li to promijeniti nešto u našem odnosu prema moru - i hoće li nešto donijeti samim oceanima?
Na morima su već propadale čitave civilizacije
Bryce Rudyk, stručnjak za međunarodno pravo sveučilišta New York, podsjeća kako su mora još od pamtivijeka bila od najveće važnosti za opstanak i država i čitavih civilizacija. Čak i kod Brexita se zapravo najviše koplja lomi oko mora - i ribarenja na području EU-a i Velike Britanije.
"Svi moraju shvatiti da je sve skupa povezano i ovisi jedno o drugom. Ne možemo riješiti problem ribarenja, nego moramo riješiti sve probleme koje imaju utjecaja na oceane", kaže ovaj pravnik. A posla ima mnogo: čak je i manje važno što su svjetska mora ušla i u ciljeve održivog opstanka Ujedinjenih naroda za 2030. godinu koliko je važno da svatko od nas barem razmisli prije nego što baci sljedeću plastičnu bocu ili vrećicu u more.
A to je, ako ništa drugo, prilika da se sjetimo ovog Desetljeća. Već se ozbiljno razmišlja slanju čovjeka na Mars i stvaranju naselja na Mjesecu, ali o našim morima još uvijek znamo žalosno malo: jedva djelić njegovog dna je istražen i još uvijek se otkrivaju živa bića u morskim dubinama za koje uopće nismo znali da postoje.
Carsten Schabosky, WDR New York