Što BiH želi od Erdoğana? | Politika | DW | 02.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Što BiH želi od Erdoğana?

Dužnosnici BiH i Turske potpisat će danas (2.5.) Ugovor o slobodnoj trgovini i Protokol o izgradnji autoceste Sarajevo-Beograd. Analitičari kažu da treba razvijati dobre odnose sa svima.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i član Predsjedništva Šefik Džaferović na poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе Recepa Tayyipa Erdoğana borave u službenom posjetu Turskoj. U Ankaru je pozvan i član Predsjedništva Željko Komšić koji „iz opravdanih razloga" nije mogao otputovati. Najavljeno je potpisivanje novog Ugovora o slobodnoj trgovini, koji omogućava BiH slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turskoj u BiH kada su u pitanju usluge i javna nabava. „BiH je, pored Singapura, jedina zemlja kojoj je Turska dozvolila slobodan pristup uslugama i trgovini", kazao je ministar vanjske trgovine i gospodarskih odnosa Mirko Šarović, pojašnjavajući da bi BiH sada u Tursku na godišnjoj osnovi trebala izvoziti oko 15 tisuća tona mesa.

Milorad Dodik je uoči posjete izjavio da je poboljšanje gospodarskih odnosa glavni motiv posjeta Ankari, gdje će se članovi Predsjedništva BiH susresti s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Dodao je da će nastojati „otkočiti" razgovore o najavljenoj turskoj podršci izgradnji autoceste koja bi trebala povezati Beograd i Sarajevo, ali i da će se razgovarati i o „brojnim političkim pitanjima". Dodik se nada da će turska strana sugerirati da se u BiH prvo formira vlast, a tek onda razgovara o Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP). „Očekujem to čujem od Erdoğana, što bi značilo da su se ovi u Sarajevu zaletjeli kada je riječ o opstrukciji formiranja vlasti", rekao je Dodik. Bošnjački političari, međutim, podsjećaju da se BiH već opredijelila za MAP i priključenje NATO-u, što je regulirano i Zakonom o obrani.

Dobri odnosi Erdoğana i Putina mogu „amortizirati" Dodikove prijetnje?

Bosnien-Herzegowina Nuklearabfall für die Nachbarn (BH Presidency )

Krnje predsjedništvo u Istanbulu

Članovi Predsjedništva BiH dolaze u Ankaru u trenutku kada Recep Tayyip Erdoğan gubi podršku biračkog tijela u većim turskim gradovima. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su odnosi BiH i Turske „tradicionalno dobri" te da se i od ovog posjeta mogu očekivati dodatni impulsi međusobnoj suradnji, razumijevanju i konkretnim projektima. „Istina, vladajuća partija turskog predsjednika je imala neuspjeh na posljednjim lokalnim izborima, posebno u Ankari i Istanbulu, ali to najvjerojatnije neće utjecati na najavljene projekte, među kojima su i zajedničke investicije i izvođenje radova na spajanju Sarajeva, Beograda i Istanbula. Turska ima problema i s američkim restrikcijama zbog prevelikog približavanja i suradnje Ankare s Putinom i Moskvom i kupovine iranske nafte, ali će ostati kod zacrtanog plana dogovorene suradnje kada je BiH u pitanju", smatra Kučukalić.

Naš sugovornik vjeruje da „dobri" odnosi Erdoğana i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogu „amortizirati" pritiske i prijetnje Milorada Dodika secesijom Republike Srpske. „Zanimljivo je da se u svega nekoliko dana u Berlinu i Turskoj razgovara i o BiH i regiji. Ako ne bude isključivosti i insistiranja na najvećim zahtjevima, moglo bi to rezultirati smirivanju tenzija, boljoj suradnji i bržem priključenju država regije Evropskoj uniji. Međutim, u situaciji kada je put BiH ka EU još neizvjestan i dalek, nije loše imati dobre odnose i s takvim silama kakve su Turska, Rusija ili Kina, kako zbog investicija, turizma i izvoza, tako i globalne politike i gospodarstva", ističe Dževad Kučukalić.

BiH na razmeđi civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku

Russland Moskau Treffen Wladimir Putin und Tayyip Erdogan (picture-alliance/dpa/A. Filippov)

Erdogan i Putin - Prijateljstvo u korist Dodika?

„BiH ima problem s definiranjem strategije svoje vanjske politike, pa se to reflektira i na politike u bilateralnim odnosima", kaže novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Zbog 'povijesnog duga' prema Sjedinjenim Američkim Državama u zaustavljanju rata, BiH je već desetljećima nekritički okrenuta prema Zapadu, a zbog geopolitičke pozicije prema EU. To je BiH dovelo u trajnu poziciju ovisnika i poslušnika koji pritom ima problem shvatiti da ni s SAD-om ni s EU-om nije u ravnopravnom partnerstvu. Zato se u nekim krugovima postavlja pitanje treba li u odnosima s Ruskom Federacijom i Turskom, pa i Kinom zauzeti oprezniji stav, da ne bi naljutila svoje političke tutore", kaže Butković za Deutsche Welle.

On naglašava da BiH u konkretnom odnosu s Turskom treba voditi računa o svojim interesima, prije svih gospodarskim, kulturnim, ali i povijesnim. „Politički interesi svakako nisu jedinstveni u BiH, pa ih je zbog toga u klasičnom nacionalnom smislu nemoguće definirati. Sporni način vladavine turskog predsjednika na rješavanje treba ostaviti turskom narodu, (ne)poštivanje ljudskih prava Turci moraju rješavati zajedno s međunarodnim organizacijama koje se tim pitanjem bave, odnos prema genocidu nad Armencima neka riješe međunarodni sudovi i velike sile, BiH se tu svakako neće ništa bitno pitati", kaže Benjamin Butković. Naš sugovornik zaključuje da „mala zemlja" na razmeđu civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku, ostaviti se priče o prijateljskim zemljama, jer svijet funkcionira na bazi interesa, pa treba uzeti najviše što može i od Zapada i od Istoka, a velike utakmice pratiti s tribina „jer im nije dorasla".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva