Što Berlin kaže o planovima za zaustavljanje Sjevernog toka 2? | Gospodarstvo | DW | 26.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Što Berlin kaže o planovima za zaustavljanje Sjevernog toka 2?

Manfred Weber, čelni kandidat Europske pučke stranke za mjesto predsjednika Europske komisije želi spriječiti gradnju Sjevernog toka 2. To čudi s obzirom na dosadašnji stav vlade u Berlinu.

"Pozicija njemačke vlade prema Sjevernom toku 2 se nije promijenila", rekla je ove srijede (25.4.) zamjenica glasnogovornika savezne vlade u Berlinu Ulrike Demmer. Ona je naglasila da je njemačka vlada uvijek ukazivala na to da je Sjeverni tok 2 u prvom redu gospodarski, a ne politički projekt. Manfred Weber je, kazala je, svoj stav iznio kao čelni kandidat u Bruxellesu: "Zato ga ja neću komentirati ovdje, na tiskovnoj konferenciji Vlade."

Manfred Weber

Manfred Weber

Weber želi na čelu Europske komisije naslijediti Jean-Claudea Junckera i nastupit će na Europskim izborima 26. svibnja kao čelni kandidat zastupnika konzervativnih stranaka u Europskom parlamentu okupljenih u Europskoj pučkoj stranci (EPP) za položaj predsjednika Europske komisije. Početkom tjedna je najavio da će, bude li izabran, zaustaviti Sjeverni tok 2. Taj projekt nije u interesu EU-a, rekao je Weber poljskom listu Polska Times, jer pojačava ovisnost Unije o ruskom plinu. Takav stav političara njemačke Kršćansko-socijalne stranke (CSU) odstupa od linije vlade u Berlinu koja podržava ovaj projekt i plinovod preko Baltičkog mora vidi kao doprinos sigurnosti energetske opskrbe.

Tranzitne zemlje se osjećaju preskočenima 

Plan za gradnju Sjevernog toka 2

Plan za gradnju Sjevernog toka 2

Sjeverni tok 2 je drugi baltički plinovod koji bi trebao dovoditi plin iz Rusije direktno u Njemačku. Iza njega stoji ruski državni koncern Gazprom koji bi trebao preuzeti polovinu planiranih troškova od 9.5 milijardi eura. Drugu polovicu bi trebalo pokriti pet europskih energetskih tvrtki: njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, nizozemsko-britanski Royal Dutch Shell i francuski Engie. Posebno velik je otpor Poljske i Ukrajine. One se boje da bi Sjeverni tok 2 mogao ugroziti njihovu poziciju tranzitnih zemalja. Ukrajinski sustav plinovoda bi nakon početka korištenja novog Sjevernog toka mogao postati nepotreban za transport plina iz Rusije u EU. Kijev u tom slučaju ne bi samo izgubio tranzitne pristojbe, već i sredstvo kojim je do sada mogao vršiti određeni politički pritisak na Moskvu.

Zaštita interesa Ukrajine i EU-a?

Iz Berlina se do sada moglo čuti da je savezna Vlada svoj pristanak uvjetovala time da tranzit preko Ukrajine i dalje ostane u nepromijenjenom opsegu. Demmer i sada ponavlja: "Mi smo uvijek naglašavali da podržavamo Europsku uniju u traženju rješenja s Rusijom i Ukrajinom. To i dalje stoji." Izrada novog ugovora o transportu plina između Rusije i Ukrajine, podsjeća, predmet je trilateralnih pregovora između Europske komisije, Rusije i Ukrajine.

Na pitanje zašto vlada u Berlinu, za razliku od Manfreda Webera, vjeruje da je Sjeverni tok 2 u interesu EU-a Demmer nije mogla odgovoriti. Umjesto toga je riječ preuzela Annika Eihorn, referentica za medije iz Ministarstva gospodarstva i energije koja je također istaknula gospodarsku važnost projekta. Prema njezinim riječima će potražnja za plinom idućih godina porasti, s obzirom da će Njemačka morati kompenzirati kraj ere proizvodnje atomske energije i energije iz ugljena. "Zato je u interesu Njemačke kao i cijele Europe se ova potražnja zadovolji - preko raznih puteva koje trenutno istražujemo", kazala je Einhorn i objasnila kako to uključuje i razmatranje LNG-terminala kao jedne od mogućnosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva