Špijunaža među prijateljima? Nažalost, normalna stvar! | Politika | DW | 02.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Komentar

Špijunaža među prijateljima? Nažalost, normalna stvar!

Naivni su oni koji se čude što je Danska pomagala NSA u špijuniranju njemačkih političara, smatra Marcel Fürstenau. I napominje da već odavno postoji i krunski svjedok za takvu praksu.

Sada je i Danska na neslužbenoj listi onih zemalja koje službeno prijateljske zemlje navodno tretiraju kao - neprijatelje. Sjeverni njemački susjed je po svemu sudeći pomogao Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA) Sjedinjenih Američkih Država da između 2012. i 2014. prati elektronsku komunikaciju njemačkih vrhunskih političara: njemačku kancelarku Angelu Merkel, ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera (u međuvremenu je postao savezni predsjednik) i socijaldemokratskog kandidata za dužnost kancelara na izborima 2013. Peera Steinbrücka.

Odavno je poznato da je NSA špijunirao Merkel i Steinmeiera. I to zahvaljujući Edwardu Snowdenu. Podaci koje je on otkrio 2013. izazvali su zgražavanje širom svijeta. Oduvijek je bilo jasno da tajne službe demokratskih država nisu bezazlena pjevačka klapa. Ali razmjeri beskrupuloznosti su zapanjila i političke „teškaše“ kakva je bila Angela Merkel. Njezina reakcija: „Prisluškivanje među prijateljima, to ne može nikako“, odavno je postala narodna uzrečica. Ali u stvarnosti može sve – špijunaža ne poznaje granice, ni zemljopisne, a ni moralne.

Oštrija kontrola tajnih službi

Čovjek se može i dalje zgražati nad time do koje mjere američka tajna služba NSA ili njemački BND vode samostalan život. Ali otkako znamo ono što nam je otkrio Snowden, ta razumljiva ljudska reakcija djeluje naivno. Mnogo važnije bi bilo da odgovorni političari u Njemačkoj, Danskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji koja počiva na načelu podjele vlasti, napokon mnogo bolji stave pod kontrolu tajne službe. Ali to jedva da itko i spominje.

U Njemačkoj se doduše jedan parlamentarni istražni odbor godinama bavio skandalom NSA/BND, ali rezultat je bio skandalozan i sramotan. Reforma je završila tako što je ilegalna praksa prisluškivanja na koju je ukazao Snowden – legalizirana. Srećom, u Njemačkoj se čovjek može osloniti na Ustavni sud koji je 2020. zaustavio tu podvalu.

Skandal: Snowden u ruskom egzilu

Marcel Fürstenau

Marcel Fürstenau

A tko hoće shvati kako razmišljaju SAD, Njemačka i demokratska Europa u slučaju tajnih službi, mora se sjetiti sudbine američkog zviždača Edwarda Snowdena. Nakon što je objavio svoja nevjerojatna saznanja, on sad živi u egzilu - u Rusiji. To što gospodar Kremlja i bivši obavještajac KGB-a Vladimir Putin mora štititi Snowdena, svjedoči koliko je kompletni Zapad u ovom slučaju - jadan.

Nažalost, ništa, ali baš ništa ne govori u prilog tome da će se cijela stvar u skorije vrijeme promijeniti. Naime, protivnici tridesetsedmogodišnjeg američkog zviždača s one i s ove strane Atlantika su jedinstveni – on je u njihovim očima izdajnik. Tako je mislio i bivši predsjednik Barack Obama, za vrijeme čijeg mandata su Snowdenova otkrića ugledala svjetlo dana. I aktualni američki predsjednik Joe Biden dijeli isti taj stav.

Potrebna je promjena kulture

Doduše, nije dokumentirano da su takve teške riječi za zviždača koristile žrtve američkog špijuniranja kao što su Angela Merkel, Frank-Walter Steinmeier i drugi. Ali tako je govorio bivši šef njemačke obavještajne službe BfV (Službe za zaštitu ustavnog poretka) Hans-Georg Maaßen.

Ljudi poput njega i njihova slika tajnih službi bez kontrole – to je ono što stoji na putu promjeni kulture u tom miljeu. Sve dok imaju dovoljno podrške zakonodavaca i vlada, to će tako i ostati. Tek kada se to promijeni, Edward Snowden bi mogao okončati svoj kontroverzni egzil u Rusiji.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva