Koristimo "kolačiće" kako bismo poboljšali svoju ponudu. Više o tomu naći ćete u našoj izjavi o zaštiti podataka.
Šijiti su pripadnici šijizma, pravca unutar islama.
Sukob unutar islamskog svijeta odvija se između sljedbenika dva glavna pravca šijita i sunita.
U Libanonu vjerska pripadnost igra veliku ulogu čak i kod podjele najviših političkih funkcija. Libanonci žele svrgnuti elitu s vlasti, a za to je nužna i promjena stoljetnih pravila koja podržavaju vjerske zajednice.
Kraj kalifata „Islamske države“ je ponovnim zauzimanjem Mosula i Rake u teritorijalnom smislu zapečaćen. Ali, nema ni govora o prestanku opasnosti, jer je IS samo simptom krize državnosti, smatra Loay Mudhoon.
Rusija i Turska su jamci primirja u Siriji. Što to znači za daljnji razvoj situacije?
Više od dvije godine su ljudi u Faludži morali živjeti pod vladavinom ubilačke bande vjerskih fanatika. Sada je grad navodno oslobođen, ali napretka – nema, smatra Rainer Sollich.
Iran kritizira diskriminaciju šijita u sunitskoj Saudijskoj Arabiji. Istovremeno ta šijitska zemlja i sama diskriminira svoju sunitsku manjinu. Razlog nije toliko vjera, koliko etnička pripadnost.
Nakon pogubljenja šijitskog propovjednika Al-Nimra rastu napetosti između Saudijske Arabije i Irana. I jednoj i drugoj zemlji konflikt odgovara, smatra Kersten Knipp. Zato što slijede ciničnu politiku.
Nakon što je Saudijska Arabija pogubila 47 osoba osuđenih za terorizam, šijiti su zaprijetili osvetom. SAD i EU strahuju od daljnje eskalacije sukoba između vjerskih grupa u regiji.
Nakon napada na dvije šijitske džamije u Saudijskoj Arabiji raste strah da bi u toj zemlji moglo doći do ozbiljnog razdora između sunita i šijita.
To što je iračka vojska doživjela poraz u borbi protiv Islamske države je, politički gledano, razumljivo. Međutim, uznemirujuće je velika uloga religije u tom konfliktu, smatra komentator DW-a Kersten Knipp.
Iračka vojska se nalazi pred vratima grada Tikrita kojeg drže pripadnici „Islamske države“. No ako i vojni pohod uspije, budućnost Iraka ovisi o nečem drugom, smatra Kersten Knipp.
Nakon smrtne presude protiv šijitskog propovjednika došlo je do novog nasilja u Saudijskoj Arabiji. Stoji li iza nemira Iran ili se radi o reakciji na diskriminaciju šijita u ovoj zemlji?
Sunitski ekstremisti iz redova Islamske države (IS) iznova su rasplamsali vjerske sukobe u Iraku. Sada se neke šijitske milicije nalaze u osvetničkom pohodu, kažu u Amnesty Internationalu.
Ekstremisti "Islamske države" nastavljaju s ubijanjem. Borba protiv ove milicije mora se nastaviti punom snagom. No, to je i mač s dvije oštrice, smatra u svom komentaru Alexander Kudascheff.
Iran ima veliki utjecaj na politiku u Iraku. To je sada na vlastitoj koži osjetio i predsjednik iračke vlade al-Maliki. Budući da je izgubio podršku Teherana, njegovi su dani na premijerskoj dužnosti odbrojani.
Irački šijiti udružuju se u Iraku kako bi zaustavili nadiranje radikalnih islamista ISIS-a. U tu svrhu oni rade na reaktiviranju Mahdi-jedinica Moktada el Sadra. Građanima Bagdada se ne piše ništa dobro.
Obzirom na opasnost od građanskog rata, vođe šijita, sunita i Kurda u Iraku su pozvale na demokratsko rješenje konflikta. No, budućnost zemlje je i dalje upitna. Kurdi bi mogli ostvariti svoj san o vlastitoj državi.