Šerijat i Ustav | Politika | DW | 13.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Šerijat i Ustav

Muslimani sve češće traže posebna prava koja su zasnovana na šerijatu. Na jednom sastanku u Frankfurtu je istaknuto da vjerska sloboda nudi prostor za djelovanje, ali i da ima granice. Te granice se mora poštovati.

Što je islam? Što je šerijat? Kakve veze oni imaju s Njemačkom? O ovom pitanju se ne raspravlja samo nakon nedavne izjave njemačkog ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maiziera da „Njemačka nije burka“. Još prije deset godina je bivši bavarski premijer Edmund Stoiber rekao da se „u Njemačkoj se mora poštivati Ustav, a ne šerijat". Bilo je to četiri godine prije nego što je bivši njemački predsjednik Wulff 2010. godine rekao: „Islam je dio Njemačke“. Međutim, tema je postala aktualna kroz povećan broj muslimana i rast desnog populizma u važnoj izbornoj godini u Njemačkoj.

Na sastanku održanom u frankfurtskom istraživačkom centru Globalni islam (FFGI) su rasvijetljene neke od spornih tačaka u odnosu šerijata i Ustava. To je potrebno prije svega jer se pojam šerijat različito tumači.  Pravnik Matthias Rohe kaže da se „šerijatom mogu gaziti ljudska prava, ali i da se na njemu za prava mogu temeljiti". Međutim, ako islamisti sa selefijske scene ne zanima njemački zakon, ili ga ignoriraju, i to obrazlažu time da slijede „božje zakone", onda je to za Rohea „frontalni napad na vladavinu prava", odnosno „da se s time moramo jasno suočiti“.

Rechtswissenschaftler und Islamkenner Mathias Rohe (picture-alliance/dpa)

Mathias Rohe

Represivne tendencije i u Europi

Stručnjaci su u tijeku rasprave o tumačenju šerijata istakli da na praktičnoj razini, točnije tamo gdje šerijat ne odudara od sustava vrijednosti, nestaju razlike. Susanne Schröter, voditeljica FFGI-ja u razgovoru za DW je ukazala na rodnu segregaciju: „ Na sve četiri pravne škole (mezhba) u sunitskom islamu žene i muškarci nemaju ista prava i muškarci su privilegiraniji".

Schröter je zabrinuta što i u bivšim liberalnim i sekularnim islamskim društvima kao što je Indonezija sve više maha uzima nazadno tumačenje Kurana i šerijata. Najnoviji primjer je presuda bivšem guverneru Jakarte zbog navodnog bogohuljenja. Ona je zabrinuta i zbog  tendencije širenja represivnog islamskog poretka u Europi: „Svugdje gdje postoji muslimanska četvrt, posebno u Velikoj Britaniji, ali i u Parizu, vidimo da se u socijalnom miljeu širi islamski poredak. „Konkretno to znači  da žene u određenim četvrtima više uopće ne mogu posjećivati kafiće i restorane. Da je u toku Ramazana sve zatvoreno. Također više se ne postavlja pitanje da li žena bez nikaba uopće može izaći na ulicu. Takvih žena više skoro i da nema“, kaže Schröter.

Susanne Schröter vom Institut für Ethnologie Universität Frankfurt (Privat)

Susanne Schröter

Pomoć nastavnicima

Ona napominje da je Njemačka još daleko od takvih scenarija , ali da postoji pritisak na muslimanske djevojčice da u školama nose maramu i da se ponašaju u skladu s rodnom segregacijom. „Djevojčice se maltretira, snima ih se i te video-snimke postavljaju na internet, roditeljima se govori da je njihova kćerka drolja", kaže Schröter.

Ona se zalaže da se nastavnom osoblju daju preporuke kako da se odnose sa željama roditelja, muslimana, da se njihovoj djeci daju specijalna pravila. To se može ticati nošenja marame, oslobađanje od sati plivanja ili zabrane svinjskog mesa u školskim menzama.

Žena kao imam

Takvi konflikti bi se mogli povećati pored ostalog jer arapske zaljevske zemlje milijardama dolara zarađenih prodajom nafte širom svijeta podržavaju ekstremni konzervativni islam. Također znatan broj muslimana podržava ideju da šerijat „obilježava" službeno pravo. To važi i za zemlje iz kojih dolazi veliki broj migranata u Njemačkoj: američki Pew Research Center je došao do zaključka da 99 posto Afganistanaca zagovara šerijat. Šerijat zagovara i 91 posto Iračana i 83 posto Marokanaca.

Zbog toga liberalni i sekularni muslimani u Njemačkoj pokušavaju ponuditi alternativne konzervativne džemate. Jedan od njih je na sastanku u Frankfurtu predstavio teolog iz Freiburga Abdel-Hakim Ourghi. On pripada grupi sekularnih muslimana koji podržavaju modernu teologiju. Ourghi se zalaže za historijsko tumačenje Kurana pri čemu se poglavlja trebaju tumačiti  u kontekstu vremena u kojem su nastala. „Mi liberalni muslimani sredinom lipnja u Berlinu otvaramo džamiju u kojoj će imam biti žena", izjavio je Ourghi za DW.

Preporuka uredništva