Šahov sin u Berlinu: s kim se susreo, a s kim nije?

Koja je uloga čovjeka koji je u četvrtak (23.4.) bio pred novinarima u Berlinu? Je li Reza Pahlavi (66), koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, tračak nade za Iran? On je ipak sin posljednjeg šaha koji je 1979. svrgnut s vlasti u islamskoj revoluciji i umro nešto kasnije u egzilu.

Je li Pahlavi uopće ozbiljan sugovornik za Vladu u Berlinu? Ili tek podsjetnik na davno palu kraljevinu? Političar u egzilu koji ne zna puno o stanju u Iranu, zemlji na udaru američkih i izraelskih bombi koja odgovara blokadom Hormuškog tjesnaca i tako pogađa cijeli svijet, dok njeno stanovništvo pati pod režimom mula?

Pahlavi: „Režim nikad nije bio ovako slab"

„Ako mislite da s ovim režimom možete sklopiti mir, grdno se varate“, rekao je Pahlavi u Berlinu. Tvrdi da moćnici u Teheranu još nikad nisu bili ovako slabi kao danas.

Oko toga mnogi se ne slažu. Pahlavi je početkom godine pozvao Irance na demonstracije koje su krvavo ugušene. Onda je podržao napade Izraela i SAD-a. Opet, brojni stručnjaci kažu da režim čvrsto drži uzde u svojim rukama, a da su njegovi protivnici još slabiji nego prije rata.

Pahlavi, politolog i vojni pilot, protivi se takvom viđenju. „Zračni napadi, koji su pogodili i infrastrukturu režima i njegovog tlačiteljskog aparata, bili su neophodan korak. Kako bi inače goloruki ljudi imali šansu savladati ovaj režim bez pomoći izvana?"

Sebe zove „predstavnikom iranskog naroda". Otvoreno kritizira pokušaje europskih država da sukob s Teheranom riješe pregovorima.

To se odnosi i na njemačke vlasti. Nedavno je kancelar Friedrich Merz objavio da Berlin opet ima komunikacijske kanale s Teheranom. Diplomatske veze su prethodno bile obustavljene krajem prošle godine.

Merz je, doduše, dodao da su veze obnovljene po želji američkog predsjednika Donalda Trumpa. U političkom Berlinu se čuje da je njemačka namjera traženje načina za izlazak iz slijepe ulice u koju se dospjelo eskalacijom rata koji su započeli SAD i Izrael.

Njemačka vlada „ne vidi razlog" za razgovor s Pahlavijem

Glasnogovornik vlade Stefan Kornelius je još u srijedu rekao da vlada „ne vidi razlog" za razgovore s Rezom Pahlavijem. Unatoč svim problemima, dodao je, aktualne vlasti u Teheranu su sugovornici Berlina.

Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je na pitanja novinara rekao da Pahlavi u Njemačku dolazi kao „privatna osoba". „I, ako dobro vidim, vodi rasprave i u političkom prostoru. Nije zadatak savezne vlade da vodi takve razgovore."

Pahlavi, koji kaže da teži demokratskom Iranu s možda kraljevskom kućom poput Švedske ili Španjolske, sugovornike je našao u Bundestagu. Recimo Armina Lascheta (CDU), stranačkog kolegu kancelara Merza. Laschet vodi utjecajni parlamentarni Odbor za vanjsku politiku.

Pahlavi je „jedino oporbeno lice koje se zna", rekao je Laschet za javni servis ARD. „Za mnoge Irance on je ipak najprije alternativa režimu mula."

Pahlavijev posjet Berlinu pozdravio je i potpredsjednik parlamenta Omid Nouripour, bivši šef njemačkih Zelenih. On je rođen u Iranu, a obitelj je doselila u Njemačku kad je imao 13 godina. Iako nije osobno razgovarao s Pahlavijem, kaže da su smisleni svi razgovori s oporbenjacima.

„Ključno je ne zaboraviti da postoji glavni sukob, onaj s režimom u Iranu. To su oni koji su donijeli rat čitavoj regiji i neslobodu vlastitom narodu", rekao je Nouripour.

Oštra kritika berlinske senatorice

Skroz drukčije na stvar gleda Felor Badenberg, senatorica za pravosuđe grada-pokrajine Berlina. I ova demokršćanka je porijeklom iz Irana. „Obitelj Pahlavi je simbol autoritarnog sustava prije 1979. godine", rekla je za list Tagesspiegel uoči posjete Reze Pahlavija. „Njegov otac je progonio političke protivnike, mučio i ubijao. Sloboda medija i neovisno pravosuđe nisu postojali.“

Između ta dva pola kreću se brojne reakcije na posjet čovjeka koji je ranije bio prestolonasljednik velike zemlje.

Dok je napuštao prostoriju za savezne novinske konferencije, Pahlavi je poprskan sokom od rajčice. Počinitelj je priveden. I drugdje se prosvjedovalo protiv posjeta.

S druge strane, u veljači je Pahlavi okupio 250.000 ljudi na jednom skupu u Münchenu. Nejasno je koliko ga ljudi podržava u Iranu, gdje je korištenje interneta ograničeno, a mediji kontrolirani.