Čitav svijet u borbi protiv koronavirusa | Panorama | DW | 25.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Čitav svijet u borbi protiv koronavirusa

Epidemija se širi, u to nema nikakve dvojbe: iz sata u sat stižu vijesti o državama u kojima su se pojavili prvi slučajevi zaraze. Među njima je sad i Hrvatska. No i borba protiv epidemije poprima međunarodne razmjere.

Prvo jedna donekle dobra vijest: u epicentru epidemije, kineskoj provinciji Hubei i metropoli Wuhan je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije epidemija prešla kulminaciju i broj novozaraženih se počeo smanjivati. No svakako je pretjerano bilo koju vijest iz Kine o širenju koronavirusa nazvati „dobrom": prema posljednjim, noćašnjim informacijama tamo se zaraza i dalje širi.

U ponedjeljak je bilo 508 novih slučajeva, u nedjelju još 409. I jučer je bila 71 žrtva, golema većina baš u provinciji Hubei. Ukupno je u Kini 77.658 oboljelih, a bolesti je podleglo 2.663 osobe. No u ovim satima nakon izvješća je posve izvjesno i oboljelih više, a vjerojatno i žrtava. Posebno je pogođeno kinesko zdravstveno osoblje: više od 3.000 liječnika i pomoćnog bolničkog osoblja je zaraženo od virusa, vjerojatno jer nedostaje zaštitne opreme – ili jednostavno od premorenosti u ovoj neprekidnoj borbi protiv bolesti.

Dezinfekcija ulica u Daegu u Južnoj Koreji

Južna Koreja je zemlja koja je u posljednim satima zabilježila najveći porast broja oboljelih - i odmah poduzela već drastične korake u obuzdavanju zaraze.

Nova žarišta epidemije

Kina se svim silama bori protiv zaraze: na raspolaganje je stavljeno 99,5 milijardi juana (oko 13 milijardi eura) za obuzdavanje širenja virusa, a čak je odgođeno i redovito zasjedanje zastupnika Narodne skupštine kako bi se spriječilo bolesti. Potpuno je zabranjena trgovina i konzum mesa divljači jer se pretpostavlja kako se virus širi i u divljini - makar to ne odgovara dosadašnjim spoznajama.

No isto tako borba samo jedne države protiv epidemije nipošto nije dovoljna: Peking je objavio kako blisko surađuje s Japanom i Južnom Korejom kako bi obuzdali epidemiju, a čini se kako je baš Južna Koreja zemlja u kojoj se trenutno virus najbrže širi. Samo ovog utorka je javljen 161 slučaj novih oboljenja, tako da je tamo 763 oboljelih. Sedam osoba je preminulo do ove noći s ponedjeljka na utorak.

Žena na ulici Teherana sa zaštitnom maskom

Čini se kako se Iran također pretvara u žarište zaraze, makar je teško vjerovati tamošnjim službenim statistikama. Ali i tamo ljudi pokušavaju učiniti što mogu kako bi se zaštitili od bolesti.

Najjednostavnije rješenje protiv širenja preko nacionalnih granica se čini potpuna zabrana ulaska državljana pogođenih zemalja: Novi Zeland je za još tjedan dana produžio zabranu ulaska državljana Kine u zemlju, a sama Kina savjetuje svojim građanima da ne putuju u Sjedinjene Američke Države zbog navodne „neprimjerene" sumnje i mjera koje onda pogađaju baš sve Kineze. U tom načinu širenja bolesti svakako ima nešto: prva oboljenja koja su se pojavila u zemljama Arapskog poluotoka, Omanu, Kuvajtu i Bahreinu su redom izbila kod osoba koje su prije toga bile u Iranu.

Može li se vjerovati svim brojkama?

Makar se tako čini kako je Iran doista postao novo žarište te zaraze, neminovno treba onda biti i nepovjerljiv i prema službenim i državnim priopćenjima o broju oboljelih. Jer Teheran je jučer priopćio kako mu je poznat tek 61 slučaj zaraze i dvanaest žrtava – jutros su neovisni izvori javili o još dvije preminule osobe. Određena skepsa je na mjestu i kod vijesti iz Vijetnama: tvrdi se kako je svih šesnaest tamo oboljelih lijepo ozdravilo i kako nema novih slučajeva.

Istovremeno, vijetnamski mediji javljaju o mogućim golemim gubicima koje čekaju njegovu, osobito tekstilnu industriju zbog poteškoća u uvozu sirovina iz Kine i Japana. I druge zemlje Dalekog istoka računaju s golemim gospodarskim gubicima: strah od zaraze će svakako desetkovati turizam – po nekim procjenama to će zemlje te regije koštati oko 115 milijardi dolara, ali ugrožena je i svaka trgovinska razmjena. Virus doduše ne ostaje dugo aktivan na predmetima, dakle uvezenoj robi, ali kod ove panike mnogi ne žele niti robu iz ugroženih područja.

Pusta ulica u San Fioranu

San Fiorano je jedan od tih talijanskih gradića koji su proglašeni "zabranjenom zonom". No čak niti to nije zaustavilo širenje zaraze.

Europa s maskom na licu

I u Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom kod mladića iz Zagreba koji je od 19. do 21. veljače bio na utakmici Lige prvaka u Milanu.

U Europi je i dalje najteže pogođena Italija: tamo je već oko 280 zaraženih, a ovog ponedjeljka je javljeno već o sedmom smrtnom slučaju. Doduše, kod preminulih je u pravilu riječ o osobama koje su bolovale i od neke druge bolesti prije nego što su zaražene i koronavirusom, ali njemački mikrobiolog Alexander Kekulé upozorava kako tu bolest treba uzeti veoma ozbiljno.

To nije tek obična gripa jer je kod nje smrtnost negdje oko 0,1%, kod ove vrste koronavirusa je smrtnost negdje između 0,5 i 1,5%. „To znači da je to deset puta opasnija bolest od gripe", rekao je Kekulé na postaji Deutschlandfunk i upozorava kako je još teže odrediti rizičnu skupinu. Jer od ovog virusa ne obolijevaju samo stariji, bolesni ili djeca, nego i ljudi u punoj snazi.

Mnogim Europljanima nisu niti potrebna takva upozorenja virologa i u čitavom nizu zemalja su beznadno razgrabljene papirnate zaštitne maske za lice. Takve maske doduše jedva koriste protiv virusnog oboljenja, ali mnogi misle „bolje išta nego ništa". Jutros je izbila uzbuna i u jednom hotelu na španjolskom Kanarskom otočju jer je među gostima hotela navodno utvrđen jedan slučaj oboljenja. Iz hotela u Adeju oko tisuću gostiju ne smiju ni izaći ni ući dok se ne utvrdi ima li još oboljelih.

Koronavirus na karnevalu u Düsseldorfu

Koronavirus je bio i tema jučerašnjih karnevalskih mimohoda, ali niti Nijemcima tu baš nije do smijeha...

Razumno je biti oprezan

No gotovo sve države se pripremaju na moguće širenje epidemije, a sve je aktivnija i europska suradnja u borbi protiv te prijetnje. Ovog utorka su se sastali ministri zdravstva Italije, zemalja njezinog neposrednog susjedstva, Francuske, Slovenije, Švicarske i Austrije, a sastanku prisustvuje i njemački ministar zdravlja Spahn. Čitav niz zemalja savjetuje oprez, a čak i Europski parlament je svojim suradnicima koji su nedavno bili u pogođenim regijama Italije ili na Dalekom istoku savjetovao da rade od kuće.

Zapravo, Europski centar za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDC) procjenjuje opasnost za širenje virusa Europom tek kao „nisku do umjerenu": ovo europsko tijelo za nadzor mogućih epidemija smatra kako je većina zemalja već uvela potrebne mjere kako bi se spriječilo brzo širenje bolesti. No i njemački ministar zdravlja Spahn ne želi nagađati što bi se još moglo dogoditi. U Italiji je već desetak mjesta proglašeno zabranjenim zonama, iako čak i takva mjera nije zaustavila širenje bolesti. Na pitanje može li se dogoditi da i neki njemački gradovi budu proglašeni „zabranjenim zonama" je tek odgovorio kako „vjeruje da to neće biti potrebno". Jer zakonski, baš kao i u čitavom nizu drugih zemalja u slučaju epidemije, to je teoretski moguće.

Pustoš u Codognu u Italiji

Posve je izvjesno da će ova epidemija imati golemih negativnih utjecaja na sektor turizma: prije svega u zemljama Dalekog istoka, ali nije isključeno i da bi to moglo imati posljedica i u Europi.

Kad će cjepivo?

Osim što se pokušava spriječiti širenje koronavirusa, čitav niz zemalja je odlučilo izdvojiti već golem novac za stvaranje cjepiva protiv ovog virusa. Na međunarodnu suradnju je pozvao i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. U sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije pozvao je sve članice da što prije stave na raspolaganje 675 milijuna dolara koji su odobreni kako se koronavirus ne bi pretvorio u „noćnu moru čitavog svijeta". Krizni povjerenik EU-a Janez Lenarčič je objavio kako će Unija staviti na raspolaganje preko 230 milijuna eura za borbu protiv ove epidemije u čitavom svijetu.

Čak je i američki predsjednik Trump od Kongresa odlučio zatražiti 2,5 milijarde dolara za borbu protiv ovog virusa i potragu za cjepivom. Doduše jednu milijardu je Kongres već odobrio za druge namjene kao što je borba protiv virusa ebole, ali ta sredstva nisu potrošena i sad bi bila namijenjena za borbu protiv koronavirusa.

No kad je riječ o cjepivu, tu ne treba biti previše optimističan: Njemački centar za istraživanje infekcija (DZIF) upozorava kako mogu proći godine, čak desetljeća dok se ne pronađe sredstvo protiv novog virusa. I u najboljem slučaju brzog otkrića će potrajati još mnogo vremena dok cjepivo ne bude na raspolaganju svima kojima je ono potrebno.

aš(agencije)