Čija je zemlja u Bosni i Hercegovini? | Politika | DW | 13.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Čija je zemlja u Bosni i Hercegovini?

Dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske oboren je na Ustavnom sudu BiH. Politički predstavnici iz RS-a u institucijama Bosne i Hercegovine obustavljaju rad u odlučivanju na državnoj razini.

„Zemljište i svi objekti pripadaju entitetima. Ustavni sud BiH je političko tijelo i nije mjesto pravde već mjesto špekulacije. I naravno da to neće biti provedeno. I naravno da mi to nećemo knjižiti i naravno da mi nećemo prihvatiti takve neustavne odluke“, rekao je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik (SNSD) odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH, prošlog tjedna, kojom je osporen dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a.

Blokada

Ustavni sud BiH je odlučivao o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članka 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano "da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske". Sud je utvrdio da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.

U Republici Srpskoj ne misle tako. Ovakva odluka viđena je kao jedna od najopasnijih za urušavanje RS-a u posljednjih nekoliko godina. Zbog toga se u RS-u ujedinila vlast i oporba i donijela odluku da predstavnici RS-a u institucijama BiH obustave rad u odlučivanju o svim pitanjima iz državne nadležnosti, sve dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH.

„Dogovorili smo da se neće odlučivati na bilo kojem pitanju u institucijama BiH i od toga nećemo odustati. U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Narodne skupštine i donijeti nekoliko odluka. Smatramo da trebaju izaći suci Ustavnog suda, ako ne izađu, NSRS će donijeti odluku da ih povlači iz Ustavnog suda. Ili ćemo se ponovo dogovoriti ili od ove zemlje nema ništa", rekao je Dodik nakon sastanka s predstavnicima svih političkih stranaka.

Čija je zemlja

Jedan od sedmorice apelanata, Mihnet Okić, kaže da je ovo očekivana reakcija iz RS-a, gdje se godinama ne poštuju odluke sudova. „To je nastavak njihovih aktivnosti. To ne vodi ničemu. Netko treba snositi odgovornost za takvo ponašanje. Treba poštovati institucije i državu u kojoj živimo. Država je titular i to je Ustavni sud rekao. Vlasništvo zemljišta je prvo na državi pa onda dalje odlukama na nižim nivoima“, kaže Okić.

A čija je zapravo zemlja? Ni pravnici se ne mogu dogovoriti unutar BiH o ovom pitanju. Bit je da i jedni i drugi imaju uporišta za svoje stavove, samo je pitanje kako će se ona tumačiti.

Odlukom Ustavnog suda iz 2012. godine definirano je, doduše uopćeno, ne za pojedinačne slučajeve, kome pripada državna imovina. Toj odluci prethodio je Zakon o statusu državne imovne u RS-u, koja je bila pod zabranom raspolaganja. Ustavni sud je tada donio odluku da država ima isključivu nadležnost regulirati ovo pitanje. Međutim, pravno uporište je Ustavni sud tada našao u Ustavu u kojem se navodi da BiH ima pravni kontinuitet, što u praksi znači da nastavlja uživati prava iz bivše Republike BiH, prije raspada Jugoslavije.

Ravnica, šuma, planine u Bosni i Hercegovini (DW/S. Huseinovic)

I pravnici različito tumače vlasništvo nad "državnim" poljoprivrednim zemljištem

Osam godina u slijepoj ulici

Isto tako Ustavni sud je zaključio, s obzirom na složenost današnje BiH, da se mora omogućiti i entitetima da imaju svoje obveze u ovom pogledu. Problem je što Parlament BiH do danas nije donio zakon koji bi definirao pitanje državne imovine.

„Odluke najviših sudova se moraju poštovati. Ovo što je napisano 2012. godine, svidjelo se to nekom ili ne, mora se poštovati. BiH je titular i raspolaže s kompletnom imovinom, uključujući i javno dobro odnosno zemljište, šume, more...“, kaže pravni stručnjak, Nedim Ademović.

S druge strane, profesor Ustavnog prava iz Banjaluke Mile Dmičić kaže da je odluka Ustavnog suda motivirana politikom i u kontekstu je centralizacije BiH. Materija je kaže u nadležnosti RS-a koji je utvrdio da RS utvrđuje zaštitu svih oblika vlasništva, razvoja poljoprivrede i sela. Taj Ustav je, kaže Dmičić, verificirala Venecijanska komisija.

Trojanski konj ili državni udar

„Oduzimanje nadležnosti RS-a ima direktnu posljedicu da se značajan dio poljoprivrednog zemljišta prenosi na odlučivanje Bosne i Hercegovine, čime se želi osnažiti inicijativu za formiranje ministarstva poljoprivrede na državnoj razini“, kaže Dmičić navodeći da bi ovo poremetilo niz radnji koje se odnose na vlasničke i obligacione odnose u domeni razvoja poljoprivrede i sela u RS-u.

Istovremeno, ne stišavaju se ni reakcije iz Federacije BiH na najavu povlačenja srpskih predstavnika iz institucija BiH. Demokratska fronta je priopćila da je potez SNSD-a državni udar, ali da „blefovi Milorada Dodika nikoga neće zaplašiti“. Odluke Ustavnog suda moraju se poštovati, poručuju iz ove stranke. „Nakon ovakvog poteza valjda je postalo jasno i europskim i svjetskim akterima da je na sceni neka vrsta "puzajućeg državnog udara” i da je ovaj put više nego očigledno da Milorad Dodik Bosnu i Hercegovinu ne vidi kao stabilnu državu'', priopćeno je iz DF-a.

Mlake reakcije stranih predstavnika

Reagirali su i međunarodni predstavnici u BiH, doduše samo deklarativno, što je već postala praksa. Iz američkog veleposlanstva u BiH priopćeno je da poštivanje ustavnog poretka i ustavnih obveza nije diskrecijsko pravo već obveza u bilo kojoj zemlji u Europi.

''Ustavni sud BiH je konačni autoritet koji određuje što Ustav BiH propisuje, a što ne propisuje. Pozivamo sve strane da poštuju odluke Ustavnog suda BiH, a izabrane i imenovane dužnosnike da izvršavaju svoje ustavne dužnosti'', navodi se u priopćenju.

Narodna skupština RS-a je prošle godine usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je definirano da je državno poljoprivredno zemljište vlasništvo Republike Srpske, nakon čega je pokrenuta apelacija sedam delegata u Vijeću naroda RS-a. Ustavni sud BiH je prije nekoliko dana osporio dio u zakonu u kojem se navodi da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

Preporuka uredništva