1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaČeška

Češka vlada obećava da neće uvesti euro

Rob Cameron
8. siječnja 2026

Nova vlada u Pragu želi promijeniti Ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i jamčila pravo korištenja gotovine. Zašto je dala ovo obećanje i hoće li ga uspjeti ispuniti?

https://p.dw.com/p/56TqN
Češka i EU zastava na ulazu u zgradu parlamenta u Pragu
Češka se formalno obvezala na uvođenje eura kada se pridružila Europskoj uniji 2004. godineFoto: Michael Nguyen/NurPhoto/IMAGO

Nova desničarska populistička vlada Andreja Babiša čvrsto je obećala da Češka Republika nikada neće uvesti euro. Umjesto toga, vlada će nastojati učvrstiti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i jamčiti pravo korištenja gotovine.

„Obvezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti poduzeti korake prema njegovom uvođenju“, stoji u političkom programu koji je odobrila nova vlada - koalicija Babišove stranke ANO, euroskeptičnih Motorista i krajnje desnog SPD-a - na svojoj inauguracijskoj sjednici ovoga ponedjeljka.

„Predložit ćemo parlamentu da se češka kruna unese u Ustav Češke Republike - zajedno s pravom držanja i korištenja gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja", stoji u programu.

Andrej Babiš na imenovanju za premijera
Može li Andrej Babiš ispuniti svoja predizborna obećanja?Foto: Eva Korinkova/REUTERS

Može li češka vlada održati obećanje?

To je veliko i - zasad - prazno obećanje. Naime, Babišova vlada ima 108 mjesta u Zastupničkom domu, a za promjena Ustava potrebne su tri petine glasova, što je minimalno 120 od 200 zastupnika.

Čak i ako se ta prepreka prevlada, tu je gornji dom parlamenta Senat u kojem je ljestvica za usvajanje promjene Ustava još viša.

Istina, češki predsjednik Petr Pavel nema pravo veta na promjene Ustava i ustavne zakone; on ih samo proglašava. No, čini se da parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neizvedivim. Pa zašto se onda pokušavati njegovo izvršavanje?

češki predsjednik Petr Pavel
Češki predsjednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakoneFoto: Sean Gallup/Getty Images

Politička gesta

„To je politička gesta“, rekao je Robert Brestan, glavni urednik neovisnog novinskog portala Hlidaci Pes (Nadzornik). „To je neizrečena demonstracija otpora prema euru ili šire gledano prema Europskoj uniji od strane dijela vladajuće koalicije, posebno SPD-a. Njihovi birači reagiraju na to“, rekao je za DW.

„Vjerojatnost da članak o 'češkoj kruni zauvijek' uđe u češki Ustav je - po mom mišljenju - nula“, kaže Brestan. „Koalicija nema glasove za to ni u Zastupničkom domu niti u Senatu."

Simbolika gotovine

U međuvremenu je pravo na korištenje gotovine česta tema populističkih i krajnje desnih stranaka diljem Europe. To ima malo veze s praktičnošću, a više je riječ o simbolici; protivljenje obuhvaća nepovjerenje prema državi i njezinim institucijama; gotovina se shvaća kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.

U krajnje desnim krugovima široko je izražen strah od "digitalizacije nametnute odozgo", koji je često povezan sa strahovima od sustava "digitalnog totalitarizma".

To se podudara s anti-EU raspoloženjem, izražava otpor prema uočenoj harmonizaciji koju pokreće Bruxelles i apelira na suverenitet i osobnu slobodu.

Kovanice i novčanice češke krune
Češka vlada će nastojati učvrstiti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanjaFoto: picture-alliance/dpa

Česi već imaju pravo koristiti gotovinu

Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očito imaju osobnu sklonost držanju novca kod kuće. „Primjerice, u svojoj imovinskoj kartici je zastupnik Motorista Filip Turek naveo da kod kuće ima devet milijuna kruna [oko 370.000 eura ili 434.000 dolara] u gotovini. Jindrich Rajchl (zastupnik iz SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest milijuna. Što je... čudno“, rekao je on.

Brestan je također istaknuo da je pravo korištenja gotovine već ugrađeno u češki Zakon o optjecaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije primiti gotovinu krši taj zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.

Kako ističe, obično je obrnuta situacija - kada trgovina ne prihvaća kartice - ono što izaziva javno nezadovoljstvo. Česi su digitalna nacija s pametnim telefonima, spremni posegnuti za Apple Payom ili Google Payom.

Kakvu ulogu euro igra u svemu tome?

Češka se formalno obvezala na uvođenje eura kada se pridružila Europskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su vlade odgađale utvrditi potencijalni datum uvođenja. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene europske valute.

„Protivljenje uvođenju eura je veliko i pitanje je politički vrlo osjetljivo“, rekao je Martin Ehl, glavni analitičar lista Hospodarske novine. On je u razgovoru za DW pojasnio: „Strah je povezan sa skepticizmom zbog krize eurozone u prošlosti, osjećajem suvereniteta i mogućnošću rasta cijena."

„S obzirom na tradicionalni češki euroskepticizam – s bivšim predsjednikom Vaclavom Klausom koji desetljećima dominira diskursom o Europi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubojstvo za bilo kojeg političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura“, objašnjava Ehl.

Što Češka planira s ukrajinskim izbjeglicama?

Što misle češke tvrtke i građani?

Poznato je da brojne češke tvrtke podržavaju uvođenje eura i mnoge ga već koriste u transakcijama. No Martin Ehl kaže da je njihov utjecaj na političare u zemlji - čak i u Babiševoj "pro-poslovnoj" vladi - ograničen.

"To je vrlo političko pitanje koje svatko može histerično zloupotrijebiti - zbog čega se tvrtke plaše javne reakcije jednako kao i političari", rekao je Ehl. Manji dio analitičara vjeruje da će se češke tvrtke i građani polako prebaciti na euro bez obzira na sve, a vlada i središnja banka morat će slijediti taj primjer.

„Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, gotovo da nema hipoteka denominiranih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni", ističe Ehl.

Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i pozvao ih je da barem počnu razmišljati o uvođenju eura na što je zemlja pristala pri ulasku u EU prije dva desetljeća.

Zasad je to poziv za koji uglavnom nema sluha.