Češka ne želi ruski plin | Gospodarstvo | DW | 01.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bojkot Rusije

Češka ne želi ruski plin

Češka je trenutno 100 posto ovisna o ruskom prirodnom plinu. Sada vlada u Pragu traži druge dobavljače. Jedna mogućnost je priključak na plinovode u Poljskoj.

Plinovod u češkoj Primdi

Plinovod u češkoj Primdi

Češka je više ovisna o ruskom plinu nego bilo koja druga država članica Europske unije: ta zemlja sav plin koji koristi uvozi iz Rusije. Pri tome je Češka povezana i s plinovodima iz Rusije prema Europi i s plinovodom Gazela, koji ide od sjeverne Njemačke do Bavarske preko češkog teritorija. I samo preko njih ruski plin stiže do Češke.

To nije moralo biti tako, jer je postojao plan da se oslobodi ove ovisnosti uz pomoć susjedne Poljske – i da se opskrbi prirodnim plinom iz Katara, SAD-a ili Norveške s terminala za ukapljeni plin u poljskim lukama i pomoću novoizgrađenog plinovoda iz Poljske.

Godine 2016. vlada premijera Bohuslava Sobotke (2014.-2017.) pristala je spojiti Varšavu na plinovod Stork II iz Poljske. Međutim, sljedeća vlada premijera Andreja Babiša (2017.-2021.) odbila je ovaj projekt.

"Što se tiče naše energetske sigurnosti, mislim da je bila pogreška što prethodna vlada nije učinila ništa da spoji češku plinsku mrežu s poljskom", rekao je češki ministar gospodarstva Jozef Sikela za portal seznam.cz. Stoga sadašnji premijer Petr Fiala sada pokušava oživjeti projekt: ta je tema bila na dnevnom redu kada je posjetio Varšavu u travnju 2022.

Plinovodi iz Rusije u Slovačku u Češku

Plinovodi iz Rusije u Slovačku u Češku

"Dogovorili smo se da ćemo nastaviti pregovore o plinovodu Stork II. Češka bi bila zainteresirana za dijeljenje kapaciteta budućih LNG-terminala koje Poljska planira izgraditi. Spremni smo kupiti dio kapaciteta, što bi nam bilo od koristi", rekao je Fiala 29. travnja 2022. nakon sastanka s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim.

Bez pristupa moru

Poput Austrije, Slovačke ili Mađarske, Češka nema izlaz na more, rekao je za DW Vaclav Bartuška, češki povjerenik za energetsku sigurnost. "Stoga će svako rješenje za našu buduću opskrbu plinom ovisiti o suradnji s onim susjednim zemljama koje imaju takav pristup, bilo da se radi o Poljskoj ili Njemačkoj ili drugima."

Njemačka je, kaže Bartuška, dugo bila važna za češku opskrbu energijom: "Od 1990-ih naša diverzifikacija opskrbe naftom temelji se na naftovodu iz Ingolstadta u Bavarskoj i na opskrbi norveškim plinom preko Njemačke. To nam je uvijek bio prioritet", kaže Bartuška.

Eliminacija ruskog plina: "Apsolutno temeljita promjena"

Međutim, nije jasno u kojoj mjeri plinovod Gazela, koji povezuje sjever i jug Njemačke preko Češke, može pomoći njegovoj zemlji u opskrbi plinom, dodaje češki povjerenik za energetsku sigurnost: "U ovom trenutku nitko ne može procijeniti kako će tokovi plina u Europi izgledati za deset-petnaest godina. Prekid korištenja ruskog plina i povlačenje Rusije općenito predstavlja apsolutno temeljitu promjenu", objašnjava Bartuška.

Vaclav Bartuška

Vaclav Bartuška

2021. Rusija je, kaže on, EU opskrbljivala s četrdeset posto njezinih ukupnih potreba za plinom. Tek sada, dodaje on, Europa pokušava smanjiti tu ovisnost. "Zato se sada ponovo crtaju karte tokova plina - i postavlja se pitanje, između ostalog, gdje će plin teći unutar Njemačke, preko Češke ili unutarnjemačkom trasom", kaže Bartuška. Jasno je, dodaje on, da će osnovni protok prirodnog plina, koji je dosad išao od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, na mnogim mjestima biti potpuno drugačiji.

Izazov za češko predsjedavanje EU-om: plin za zimu

Češka će se morati pozabaviti pitanjem opskrbe plinom za iduću zimu ne samo za sebe, već i za cijelu Europsku uniju. Ona će 1. srpnja od Francuske preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a. "Ovo je apsolutno glavna zadaća, test koji će odrediti vjerodostojnost EU-a", rekao je za DW Mikulaš Bek, ministar za europska pitanja.

"Ovo je još ozbiljnija situacija od suočavanja s korona-krizom", nastavio je Bek. Pri tome sama Češka još uvijek ima, kako je rekao, sreću u nesreći, jer: "Plin igra relativno malu ulogu u našoj energetskoj mješavini. Na primjer, gotovo ga ne koristimo za proizvodnju električne energije." Sada je, rekao je on, od presudne važnosti što brže napuniti sva skladišta plinom. Stručnjaci procjenjuju da se time može pokriti 30 posto potrošnje zimi, što znači da bi plina bilo dovoljno za grijanje, barem za češka kućanstva.

Mikulaš Bek

Mikulaš Bek

Plin iz SAD-a i Norveške za Slovačku

Susjedna Slovačka je u puno boljoj poziciji od Češke. Tvrtka Eustream već je uspješno završila 160-kilometarski priključak na poljsku plinsku mrežu. Kapacitet novog plinovoda je iznad pet milijuna kubičnih metara godišnje, što odgovara 100 posto godišnje potrošnje Slovačke.

"Već je spreman za upotrebu", rekao je slovački premijer Eduard Heger novinarima tijekom posjeta kompresorskoj postaji na poljsko-slovačkoj granici. "To će osigurati našu sigurnost opskrbe plinom, a isto tako će nam omogućiti pristup plinu koji će nam se isporučivati ​​iz poljskih luka. U isto vrijeme, možemo se spojiti na norveški plin preko ovog plinovoda", rekao je Heger.

U tom kontekstu slovački ministar gospodarstva Richard Sulik najavio je potpisivanje ugovora o isporuci plina iz Norveške, koji će pokriti 32 posto slovačke potrošnje. Još 34 posto pokriveno je američkim ukapljenim prirodnim plinom s LNG terminala. "Mogu najaviti da ćemo od 1. lipnja smanjiti našu ovisnost o ruskom plinu za 65 posto", rekao je Sulik na konferenciji za novinare.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva