Žestoke bitke oko reforme mirovinskog sustava

Umirovljenici tvrde kako je dio tog opljačkanog novca njihov jer su ranih devedesetih ispražnjeni i mirovinski fondovi. Zbog toga se, upozoravaju, država danas muči s povratom duga umirovljenicima. Ali ono što ih osobito brine jest što će, po mnogim pokazateljima, u budućnosti biti dvojbena isplata ne samo mirovina tzv. starih umirovljenika, nego i onih koji su u penziji od 1. siječnja 1999. godine.
A upravo je reforma mirovinskog sustava, što se primjenjuje na te tzv. nove umirovljenike, u posljednje vrijeme predmetom žestokih kritika. HNS-ov zastupnik Dragutin Lesar ovako je sažeo njezine dosege: "Efekt mirovinske reforme je, otprilike, u poruci – što dulje radiš, imat ćeš manju mirovinu ili bježite u prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu."

HSS-ovi prijedlozi

HSS traži izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se dokinuo izračun mirovina za nove umirovljenike. Zahtjev temelje na analizi položaja gotovo četvrt milijuna penzionera, pojašnjava Ivan Bačić: "Hrvatska seljačka stranka je ocijenila da je najveći problem Hrvatske u socijalnom dijelu, sasvim sigurno problem stanja novih umirovljenika. Oni ovog trenutka imaju 1100 kuna mirovinu. Tendencija je da 2009. godine ona bude ispod tisuću kuna, a naglasit ću da 70 posto njih odmah dobije rješenje o zaštitnom dodatku. Dakle, države priznaje da odmah postaju socijalni slučajevi. Sasvim je jasno da je prosjek mirovine od 25 posto prosječne neto plaće najniži u Europi i nedostatan za kvalitetan život."
HSS je počeo prikupljati potpise za peticiju a prema riječima analitičara Mirka Galića, očekuju dobar odziv novih umirovljenika: "Odnosi se to na 320 tisuća novih umirovljenika i 450 tisuća budućih umirovljenika, znači koji su sada u radnom odnosu i čije će mirovine, kada odu, ako ostane ovaj zakon o mirovinskom osiguranju biti izuzetno niske."

Hrvatsku zahvatila „bijela kuga“

Hrvatska je u posljednjih deset godina ostala bez tristotinjak tisuća stanovnika. Dio je umro, dio iselio. Ali negativni se trendovi nastavljaju, pa su već cijele regije polunaseljene. Depopulacija Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije može se pripisati žalosnim posljedicama domovinskog rata, no demografi upozoravaju na osobito lošu situaciju na selima diljem Hrvatske. Tako u selima Bjelovarsko-bilogorske županije već vlada bijela kuga, kaže načelnik Berama Ivan Lovriček: „Žalosno za reći, ali jako mali broj, možda nekih 10 do 20 posto se vrati ponovno živjeti tu, na ovim prostorima. Sve to gdje se školuje, od Zagreba, Bjelovara, pretežno i osnuje svoje porodice, obitelji i odmah ostaju tamo jer ipak je zaposlenje."
Jednog umirovljenika sada bi trebao izdržavati 1,35 zaposlenih no, kaže demografkinja Antonija Vida, problemi s isplatama mirovina tek dolaze: "Jer glavni udar starenja tek slijedi nakon 2010. godine, kada u staračku dob uđu povećane generacije rođene u 'baby-boom' razdoblju nakon Drugog svjetskog rata."

Rješenje je i borba protiv sive ekonomije

Demograf Josip Akrap procjenjuje da će Hrvatska za 30 godina imati milijun stanovnika manje, a prevladavat će građani starije životne dobi. Kako sve manje mladih znači i manje radne snage, raste opasnost od siromaštva za umirovljenike. Stoga Akrap predlaže da Hrvatska razmisli o „useljavanju onog stanovništva koje će biti kompatibilno hrvatskom, koje će se tu integrirati, koje će prihvatiti Hrvatsku državu kao svoju.“
Vlada, osim poticajnih demografskih mjera, nastoji uvesti reda u financije jer, izjavio je premijer Ivo Sanader, iz doprinosa na plaće prikupi se 11 milijardi kuna manje nego što je potrebno za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika: "Osobno držim da je jedini izlaz borba protiv sive ekonomije, jačanje gospodarstva jer ukoliko gospodarstvo ne bude jačalo neće biti ni za plaće a kamoli za mirovine."
Hrvatska još nije dijelom Europske unije, ali već danas dijeli njezine probleme, napose one o skrbi za građane treće životne dobi.