Što znači pojam "europski identitet"?

U saveznom ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu prošloga su tjedna o temi europskog identiteta raspravljali predstavnici kulturnih institucija i ministarstva iz 24 zemlje, koje je na sastanak pozvala Zajednica europskih kulturnih instituta u Berlinu. Konkretni rezultat razgovora je dogovor o osnivanju mreže nacionalnih kulturnih organizacija zemalja Europske unije pod nazivom EUNIC.
Zajednica europskih kulturnih instituta u Berlinu je udruženje 14 redovnih i 6 pridruženih članica. Slične radne zajednice postoje u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Beču. Oni već godinama u praksi na lokalnoj razini provode to što bi se sada trebalo provesti na europskoj razini. Joanna Kliszek, direktorica Poljskog instituta u Berlinu ističe: "Nama je prije svega stalo do toga da, uvažavajući u potpunosti sve karakteristike i specifičnosti svake pojedine zemlje, kao i zemlje u kojoj se nalazi kao gost, da se istodobno dosegne i jedna druga razina koja je univerzalna. Onda se može govoriti o europskoj razini. Radi se o tome da se u tim projektima spoje različite kulture, no u tim se projektima ipak treba sačuvati originalnost vlastite zemlje."
Očuvanje vlastitog kulturnog identiteta i usprkos tomu europski identitet? Kako to može funkcionirati uz toliko različitih jezika ? Jer, jezik nije samo sredstvo komunikacije, već je i jezik sam kulturno dobro, izražava shvaćanja o životu i načinu življenja. Jean Claude Crepsy iz Francuskog instituta smatra da se europski identitet temelji upravo na višejezičnosti i i kulturnoj raznolikosti: "Naš je identitet paradoksalan, jer se očituje u dijalogu. Kada jedan Nijemac sretne drugog Nijemca, onda se oni ne pitaju imaju li nešto zajedničko ili se pak razlikuju. Kada Nijemac sretne nekog Poljaka ili Francuza onda se on u svakom sluačaju mora pitati što sam ja zapravo, ili što smo mi zajedno, što mi zajedno predstavljamo, koje su nam zajedničke osobine, a koje različitosti? Mislim da je to paradoks našeg identiteta. To je težak identitet, koji se treba stalno iznova uspostavljati."
Uz sve njihove različitosti, Europljane osim geografske blizine, međusobno povezuju i zajedničke vrijednosti koje su sadržane u prvom članku Europskog ustava, kaže Teresa Indjein iz Austrijskog kulturnog foruma. I bez obzira na to što su poštivanje ljudskih prava, jednakost, ravnopravnost muškaraca i žena, nediskriminacija i tolerancija univerzalne vrijednosti, te se vrijednosti ne bi trebale definirati u religijskom smilslu niti ih propagirati misionarskim žarom. Te se vrijednosti trebaju očitovati u dijalogu s drugim kulturama, osobito s van-europskim kulturama i njih treba zastupati kao vlastite pozicije, kaže Teresa Indjein i naglašava: "Jer su za neke vrijednosti, koje nam se danas čine samorazumljive, milijuni ljudi dali svoje živote."
Pri tome EUNIC - novoosnovana mreža nacionalnih kulturnih organizacija, može imati vrlo bitnu ulogu, napominje predsjednik berlinske Zajednice europskih kulturnih instituta Grk Eleftherios Ikonomu: "Cilj nam je institucionalizirati stalni dijalog između postojećih kulturnih instituta u Europi i, ako hoćete, još više od toga - izvoz kulturnog "viška vrijednosti" i u izvaneuropske zemlje - u Aziju, Afriku i Južnu Ameriku. Tamo već sada postoje takozvane "Europske kuće" u kojima već surađuje niz kulturnih instituta kao što su Goetheov institut, Institut Francais, Institut Italiano di Cultura i Madžarski kulturni institut."
Kako bi taj rad u području kulture bio što učinkovitiji - u samoj Europi i izvan nje - mreža kulturnih insitutucija EUNIC će se tijekom slijedeće dvije godine koncentrirati na tri glavne teme: interkulturni dijalog, kulturu i migraciju, te višejezičnost.