060710 EU Anti-Terror-Maßnahmen

Unatoč tome što je proteklih godina vladao relativni mir ne znači da je opasnost minula, upozorava Gilles de Kerchove, EU-ov koordinator za borbu protiv terorizma: "Nakon atentata u Londonu nije bilo novih velikih napada na europskom tlu i to se dobrim dijelom može zahvaliti radu obavještajnih službi. Ali, ako pogledate kakvi su napadi od tada osujećeni i koje su terorističke ćelije razbijene, iz toga se može zaključiti da se i dalje mora biti na oprezu."

Položaj koordinatora je utemeljen 2004. godine, nakon napada u Madridu, u kojima je poginula 191, a ranjeno 1460 osoba. Nešto više od godinu dana kasnije, 7. srpnja 2005., u atentatu izvršenom u sredstvima javnog prijevoza u Londonu ubijeno je 56, a ozlijeđeno više od 700 ljudi. Te su napade, kao i onaj osujećeni tzv. Sauerlandske skupine u Njemačkoj, planirali i izvršili teroristi koji su odrasli ili godinama živjeli u istim tim zemljama koje su bile ili trebale biti cilj atentata.

Razmjena informacija - preobimna?

Nakon Madrida, članice EU-a su zaključile da premalo surađuju u borbi protiv terorizma. Za prvog je EU-ovog koordinatora imenovan Gijs de Vries. On je ovako sažeo svoje najvažnije zadaće: "Važna je razmjena informacija. Preko Europola policija može razmijeniti informacije. Naši državni odvjetnici komuniciraju preko Eurojusta. Osim toga, donosimo zakone kojima se onemogućava financiranje terorizma. Teroristi trebaju novac, a mi moramo postići da ga ne dobivaju. I zato trebamo međunarodnu suradnju."

Inače, Gijs de Vries je prijevremeno napustio svoju dužnost, navodno zbog razočaranja time što države članice nisu u očekivanoj mjeri razmjenjivale informacije o svojim antiterorističkim aktivnostima. No, većina kritičara je posve drugačijeg mišljenja: naime, da razmjena informacija teče - predobro. Kada su prošli tjedan članovi Odbora za unutarnju politiku Europskog parlamenta posjetili Europol u Den Haagu, španjolski zastupnik Agustin Diaz der Mera je jasno izrazio svoje sumnje: "Ako se želi sigurnost, moraju se razmjenjivati informacije. Za to je Europol sigurno koristan i nužan instrument. Ali ja vjerujem da je Europol kompromitiran što se tiče zaštite podataka i da će Europski parlament odlučno braniti pravo na tajnost podataka."

I dalje kritike sporazuma o SWIFT-u

Mnogi se plaše da borba protiv terorizma državi može poslužiti kao dobrodošlo opravdanje za špijuniranje vlastitih građana. U Europskom parlamentu je posebno oštro kritiziran sporazum o međubankarskoj mreži SWIFT, sklopljen između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država, a kojim se regulira razmjena bankovnih podataka u cilju borbe protiv terorizma. Američki istražitelji, doduše, ističu da je razmjena informacija doprinjela uhićenju pripadnika tzv. Sauerlandske skupine u Njemačkoj, no početkom godine Europski je parlament ipak odbio prihvatiti prijelazni sporazum. Među kritičarima je bio i njemački zastupnik Manfred Weber koji kaže: "Građani u Europskoj uniji s pravom očekuju da štitimo njihove podatke. Ja želim suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u borbi protiv terorizma. Ali, mora vrijediti pravilo: za europske podatke važi europski standard zaštite. I to mora vrijediti i kod suradnje s Amerikancima."

U međuvremenu je sklopljen novi sporazum o SWIFT-u. U njemu su uzete u obzir pojedine, ali ne i sve kritike parlamentaraca.

Autor: Christoph Hasselbach/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Nenad Kreizer