Češka sanja o povezivanju triju mora

Bohumín, gradić na češko-poljskoj granici, nalazi se u Šleziji, jednom od nekoć najjačih rudarskih područja u Europi. Prije 150 godina tamo je počelo vađenje ugljena u velikom stilu. Oko ugljenokopa, željezara i tvornica teške industrije nastao je konglomerat gradova povezan gustom mrežom željezničkih pruga i cesta. Danas tu na obje strane uz granicu živi oko šest milijuna ljudi.

Nitko ne bi ovdje, u gradiću Bohumínu s 20.000 stanovnika, očekivao da će naići na idiličnu i netaknutu prirodu: na meandre Odre, kratko prije nego češko-poljska granična rijeka Olša u nju utječe. Jednoga hladnog jesenskog dana Lucie Balcárková, glavna urednica bohuminskih novina oko, stoji na idiličnom poluotoku na ušću Olše u Odru. „To je najljepši dio prirode koji ovdje imamo", kaže ona.

Svuda okolo su šume, livade i apsolutni mir. U iznenađujuće bistroj vodi ima puno riba. Tu žive dabrovi i vidre, tu se gnijezde orlovi, a može se susresti i vodomare. Područje na ušću Olše u Odru je dio projekta Natura 2000, europske mreže zaštićenih područja. „Kad je nizak vodostaj na obali se stvaraju pješčane plaže. Vožnja po rijekama je ovdje lijep doživljaj i u ovoj regiji jako omiljen", kaže Lucie Balcárková.

Bilo je već puno planova

Ova prirodna idila je sad u opasnosti. Bohumín bi trebao postati dio velikog projekta izgradnje kanala Dunav-Odra-Laba koji bi Češku povezao s Crnim morem, Sjevernim morem i Baltičkim morem. Plan izgradnje takvog riječnog puta postoji već odavno. Nakon Drugog svjetskog rata tadašnja Čehoslovačka ga je najavljivala više puta, ali nikad nije ostvarila. Proteklih godina se češki predsjednik Miloš Zeman u više navrata snažno zauzimao za taj projekt. Zato je taj projekt sada bliže ostvarenju neko ikad ranije.

To jako uznemiruje većinu ljudi u Bohuminu. „Za nas je jedna stvar sigurna: meandri Odre ne smiju biti dirani“, kaže Petr Vícha, dugogodišnji gradonačelnik Bohumina. U svom uredu on nam pokazuje planove raznih tokova budućeg kanala u blizini Bohumina. Ali, s obzirom na to da se o tom projektu govori već desetljećima, on je sumnjičav. „Pričekajmo hoće li za deset godina kad se ponovo ovdje nađemo biti nešto izgrađeno“, kaže Vicha.

Milijarde za plovidbu Odrom

Ali, predsjednik Zeman sustavno pravi pritisak da se taj projekt ostvari. Ne samo u Češkoj. On o toj temi razgovara na susretima sa srednjoeuropskim političarima otkako je preuzeo dužnost češkog predsjednika 2013. godine. „Želim da Szczecin ponovo bude češka luka“, izjavio je on 2013. u Varšavi. Tamo je naišao na razumijevanje. Poljska, kojoj pripada taj grad na ušću Odre u Baltičko more, podupire projekt izgradnje kanala.

Ali, u vlastitoj zemlji Zeman ima više poteškoća. Ipak uspjelo mu je taj projekt ugurati u program sadašnje manjinske vlade premijera Andreja Babiša. Ministarstvo prometa je krajem 2018. podastrijelo studiju o gradnji kanala prema kojoj bi cijeli projekt stajao gotovo 600 milijardi kruna (22 milijarde eura). Prije nekoliko tjedana je češka vlada stavila na raspolaganje 15 milijardi kruna (550 milijuna eura) za jedan dio toga projekta: za omogućavanje plovnosti Odre od poljske granice do Ostrave, češkoga središta teške industrije. Radi se o 12 kilometara dugoj dionici rijeke Odre.

Dok je čitavi projekt gradnje kanala Dunav-Odra-Laba zasad još utopija, povezivanje Ostrave plovnom Odrom sa Szczecinom poprima realne konture. Poljska u taj projekt već godinama ulaže velike svote. Za Varšavu je povezivanje s Češkom ključni projekt jer se time dobiva novac iz europskih fondova za omogućavanje plovnosti cijelom Odrom, što i EU smatra strateškim prometnim projektom. „S Poljskom pregovaramo da se Odra uvrsti u transeuropsku prometnu mrežu TEN-T tako da i mi možemo dobiti novac iz EU-fondova“, kaže zamjenik češkog ministra prometa Jan Sechter.

Nepopularan Zeman, nepopularan Kanal

Mamutski projekt kritiziraju mnogi, osobito aktivisti za zaštitu okoliša. Ali, i za malu varijantu plovnosti Odre je glavna prepreka nešto drugo: to je sam najveći zagovornik kanala, predsjednik Miloš Zeman. Njegova popularnost u Češkoj sve više opada, a među bolje obrazovanim Česima on je krajnje nepopularan.

U češkoj javnosti je projekt Dunav-Odra-Laba zato u međuvremenu postao simbol nepopularnog predsjednika i vlade Andreja Babiša koju mnogi smatraju nekompetentnom. Brojni političari, uključujući i neke iz Babiševe stranke, odbacuju taj projekt kao ekonomski neisplativ i neodrživ.

Gradsko vijeće u Ostravi, u kojem su zastupljene razne političke stranke, jednoglasno se izjasnilo protiv izgradnje kanala. Da Zeman ipak tkao uporno gura taj projekt, politolog Lukáš Jelínek objašnjava Zemanovom željom da uđe u povijest kao otac jednog velikoga građevinskog projekta. „Jedan tako veliki projekt u Moravskoj i Češkoj je naravno nešto čega bi se ljudi uvijek sjećali“, kaže Jelinek.

San o povezivanju triju mora s Češkom postoji već od 14. stoljeća – od vremena vladavine cara Karla IV. I u vrijeme Habsburgovaca su postojala razmišljanje o takvom projektu izgradnje kanala. S gradnjom se počelo za vrijeme nacionalsocijalista, kad je Češka okupirana i pripojena Njemačkom Rajhu. Ali, ubrzo se od nje odustalo. Sad bi projekt mogao biti definitivno pokopan kad za oko dvije godine završi mandat sadašnjem češkom predsjedniku: kao „Zemanova ideja“ na papiru.

 

Luboš Palata je urednik za Europu čeških dnevnih novina Denik.