Šta stoji iza postupka opoziva Trampa?
12. januar 2021
Mnogi Amerikanci još uvijek dobro pamte slike nedavnog juriša rulje na sjedište američkog Kongresa, Kapitol u Vašingtonu, dok su senatori i kongresmeni upravo namjeravali da potvrde izbornu pobjedu Džozefa Bajdena. Pet ljudi je pri tom poginulo, jedan od njih je bio policajac.
Gomila koja je naoružana provalila u zgradu došla je sa skupa na koji je pozvao Donald Tramp, poručujući da njegove pristalice ni u kom slučaju ne smiju da prihvate Bajdenovu pobjedu, jer se radi o navodnoj krađi. On je pozvao okupljene da se upute prema Kapitolu.
„Direktno ugrožavanje“ demokratije
Demokrate, na čijem je čelu Nensi Pelosi, uzeli su Trampove zapaljive izjave kao povod da pokrenu drugi po redu postupak opoziva predsjednika – ukoliko potpredsjednik Majk Pens ne suspenduje Trampa prema ustavnim pravilima zbog neuračunjivosti.
„Djelovaćemo najhitnije i zaštititi naš Ustav i našu demokratiju. Ovaj predsjednik je neposredna opasnost za oboje“, napisala je Nensi Pelosi u pismu upućenom kongresmenima iz redova Demokratske partije.
U tekstu kojim se zahtijeva opoziv, Demokrate optužuju Trampa da je animirao „nasilje protiv Vlade Sjedinjenih Američkih Država“. Osim toga, citira se 14. amandman Ustava u kojem se kaže da niko ko je učestvovao u „ustanku ili pobuni“ protiv Sjedinjenih Američkih Država, nikada više ne smije da obavlja neku javnu funkciju. Već u srijedu (13.1.) Predstavnički dom Kongresa vjerovatno će se pozabaviti tom inicijativom.
Prethodni pokušaj opoziva
Decembra 2019. kongresmeni Demokratske partije glasali su o tome da li da predlože pokretanje postupka opoziva predsjednika Donalda Trampa. Tada je razlog bio telefonski razgovor Trampa sa svojim ukrajinskim kolegom, u kojem je predsjednik SAD zatražio od ukrajinske strane da ispita mogućnost da se sin njegovog predsjedničkog protivkandidata Džozefa Bajdena krivično goni. Poslije je ustanovljeno da je Tramp odugovlačio sa pružanjem vojne pomoći Ukrajini.
U takvom ponašanju, Demokratski zastupnici u Predstavničkom domu Kongresa vidjeli su zloupotrebu vlasti i glasali su za pokretanje impičmenta. Međutim, nisu imali dvotrećinsku većinu u gornjem domu Kongresa, Senatu, pa je postupak obustavljen.
Ni poslije izbora za Senat, koji su održani prošlog novembra demokratski predstavnici nemaju neophodnu većinu od 67 glasova. Međutim, postupak se ionako neće završiti prije inauguracije Bajdena 20. januara. Zašto se onda pokreće impičment ako Tramp ionako napušta Bijelu kuću prije nego što može da bude izbačen?
Dva razloga za impičment
„To bi imalo veliko simbolično značenje“, objašnjava Šeri Bermen, politikološkinja sa njujorškog Barnard koledža. Prema njoj, Demokrate žele da jasno stave do znanja da niko nije iznad zakona. „Predsjednik je doprinio huškanju naroda i podstrekivao na nasilje. Zato je za demokratiju važno da se on pozove na odgovornost."
Prema Šeri Bermen, još jedan razlog leži u četrnaestom ustavnom amandmanu. „Ako bi ga Senat osudio, to bi ga moglo spriječiti da se ponovo kandiduje“, kaže Bermen. Pošto američki predsjednici mogu da upravljaju zemljom u ukupno dva mandata, koja ne moraju da budu jedan iza drugog, Tramp bi mogao da se kandiduje za predsjednika 2024. Međutim, ako ga Senat osudi, mogao bi da glasa i o tome da li da mu zabrani svaku buduću kandidaturu. Za taj korak potrebna je samo natpolovična većina, a nju Demokratska partije u Senatu ima.
Ali, do postupka opoziva može proći više mjeseci. Novi predsjednik Bajden imaće druge prioritete – Senat mora da potvrdi članove njegovog kabineta.
Neizvjestan kraj
Pravni stručnjaci imaju različita mišljenja o tome da li je impičment prema Ustavu dopustiv, čak i ako predsjednik protiv kojeg je pokrenut nije više na toj funkciji. Jedni kažu ne, drugi – da, ako Predstavnički dom o tome odluči prije okončanja njegovog mandata, a treći da je postupak svakako dopustiv.
Čak i ako dođe do impičmenta, nije poznato da li će se dovoljan broj republikanskih predstavnika izjasniti za osudu Trampa. Barmen smatra da će se republikanski predstavnici za nekoliko mjeseci osjećati manje obaveznim da podrže Trampa. Ipak, on smatra da je moguć i sasvim drukčiji rasplet: „Može se desiti sasvim suprotno. Možda će ljudi misliti – da, to je bilo grozno, ali sada hoćemo da gledamo naprijed". Taj politikolog smatra da je trenutno nemoguće reći kako će se cijela stvar odvijati.