Zolingen: Školska dvorišta oživjela nakon zabrane mobitela

„Djeca ponovo međusobno razgovaraju i igraju se“, kaže Andreas Tempel, direktor škole Aleksander Kopel u njemačkom Zolingenu. I njegova škola učestvuje u gradskom projektu zabrane društvenih mreža. „U školskom dvorištu se djeca opet istinski druže, što ranije nije bio slučaj zbog mobilnih telefona. Ranije su samo sjedili po ćoškovima pogureni nad svojim telefonima.“

Škola je zajedno sa roditeljima sastavila sporazum o namjerama i testirala zabranu kao mjeru protiv beskonačnog skrolovanja i stalne distrakcije. Oko 1.400 učenika petih razreda kao i njihovi roditelji učestvuju u ovom projektu u Zolingenu:bez društvenih mrežaza petake — ni u školi, ni kod kuće. „Bilo je veoma neprijatnih situacija međusobnog maltretiranja na društvenim mrežama. Moramo zaštititi djecu od onoga što tamo mogu da vide. Ona su previše mlada za tako nešto", kaže Tempel.

Zabrana dobro funkcioniše

U petim razredima njegove škole ima ukupno 162 đaka i zabrana je, kaže, kod svih funkcionisala veoma dobro. „Sve je prošlo veoma glatko. Važno je da roditelji učestvuju. Ne smije da se desi da zabrana prestane onog trenutka kada djeca dođu kući.“

Bez TikToka, bez Instagrama, bez Snepčeta. Tempel se nada da će za nekoliko godina imati školu bez mobilnih telefona i društvenih mreža. „Djeca nam dolaze ponedeljkom u školu iscrpljena i potpuno van sebe, jer su tokom vikenda previše vremena provela na telefonu — zapravo na društvenim mrežama." To je, kaže, veliki problem.

„Epidemija psihičkih poremećaja”

Markus Sari radi već deset godina kao školski psiholog u Zolingenu i prati ovaj projekat. U radu sa djecom i tinejdžerima primjećuje da ih društvene mreže opterećuju i čine zavisnima.

Psiholog govori o epidemiji psihičkih poremećaja: „Anksiozni poremećaji i depresije naglo su porasli. To smo ovdje u Zolingenu jasno vidjeli. Nereflektovana upotreba društvenih mreža je opasna. Učenici su mi pričali o svojoj zavisnosti, o potrebi da neprestano provjeravaju telefon."

Njegov zaključak o zabrani je pozitivan: učenici su vidno zadovoljniji, a školska dvorišta su ponovo živnula. Svih dvanaest srednjih škola u Zolingenu učestvuje u projektu. Odricanje od društvenih mreža tako postaje nova normalnost — bez konkurencije i osjećaja izdvojenosti. Zajednička zabrana je pravi put, smatra psiholog.

Za pojedine roditelje je teško da ograniče upotrebu telefona ili društvenih mreža svojoj djeci. „Moramo to rješavati kolektivno kao društvo. Ako deset ili dvadeset roditelja u jednom odjeljenju kaže: moje dijete u petom razredu neće dobiti mobilni telefon, ono neće postati autsajder. Zajedno to funkcioniše — mogu da se pozovu na ostalih 19 koji ga takođe nemaju“, kaže Markus Sari.

Politička debata — prekasno?

Trenutna politička debata o zabrani društvenih mreža došla je prilično kasno, kritikuje psiholog. „Volio bih da je ova rasprava počela prije dvije godine.“ Na stranačkom kongresu CDU u Štutgartu delegati su se velikom većinom izjasnili za zakonsku starosnu granicu od 14 godina za korišćenje društvenih mreža. SPD takođe zahtjeva brzo djelovanje.

Generalni sekretar SPD-a Tim Klisendorf pozvao je koaliciju da se temom pozabavi „po hitnom postupku“. „Konačno nam trebaju jasna pravila na digitalnim platformama. Algoritmi koji pojačavaju zavisnost, kao i mržnja i maltretiranje, predstavljaju ogroman problem za cijelo društvo i mogu posebno ugroziti djecu i mlade", rekao je Klisendorf.

U prosjeku 231 minut dnevno na telefonu

Prema aktuelnoj JIM-studiji (Jugend, Information,Medien) Medijskog istraživačkog saveza Jugoistok, skoro svi mladi između 12 i 19 godina posjeduju sopstveni telefon. Dvije trećine ispitanih kaže da često provodi više vremena na telefonu nego što su planirali. U prosjeku provode oko 231 minut dnevno na svom uređaju — zbog čega ujutru često dolaze neispavani jer su uveče predugo bili na telefonu.

Tempel iz Zolingena pozdravlja političku raspravu: „Tema je konačno dospjela i do politike. SPD i CDU diskutuju o zabrani. Mislim da idu u smjeru onoga što mi već sprovodimo u malom obimu u Zolingenu“, kaže direktor.

Đačka predstavnička tijela protiv zabrane

Anastasija Pik predstavlja učenike u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Trenutno dobrovoljno „apstinira" od društvenih mreža, ali zabranu ne podržava. „U današnje vrijeme više ništa ne funkcioniše samo preko novina, pisama ili mejlova", kaže ona. „Sve se uglavnom obavlja preko društvenih mreža, Snepčeta i TikToka. Tamo postoje četovi kroz koje komuniciramo.“

Društvene mreže postale su previše važne u životima mladih da bi se jednostavno zabranile. Umjesto toga, smatra, djecu treba naučiti pravilnoj upotrebi.

Zabrana u petim razredima širi se i na druge razrede u Zolingenu. „I drugi razredi kod nas su sami sebi uveli ovu mjeru i žele da učestvuju“, kaže Tempel. „Ostatak Njemačke mogao bi da nauči od nas koliko dobro sve funkcioniše kada se takav eksperiment zajednički započne i dobro objasni.“

Zabrana kao prvi korak

Za psihologa Markusa Sarija iz Zolingena zabrana je prvi razuman korak u pomoći djeci. Važno je, kaže, stalno razgovarati sa tinejdžerima o tome kako se osećaju i kako se njihove navike razvijaju. „Od određenog uzrasta više je riječ o sopstvenoj motivaciji mladih, o pronalaženju mehanizama samoregulacije“, kaže Sari.

On apeluje i na roditelje, koji često i sami imaju problematične navike u korišćenju tehnologije. „Imamo djecu zavisnu od ekrana sa roditeljima koji su takođe zavisni — roditelje koji problematično koriste tehnologiju. Djeca mi pričaju da njihov otac za stolom uopšte nije prisutan jer samo gleda u telefon.“

Sari želi iskrenu društvenu diskusiju o tome kako svi možemo zdravije da živimo u digitalnom svijetu.