1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Italien | Ultima Generazione Aktion Vatican Museums
Foto: Last Generation
KulturaEvropa

Zašto se klimatski aktivisti lijepe za umjetničkih djela?

Stjuart Braun
3. septembar 2022

Širom Evrope aktivisti se lijepe za slike i skulpture slavnih umjetnika i tako apeluju za klimatsku pravdu. Oni za svoje akcije pomno biraju umjetnička djela.

https://p.dw.com/p/4GBDx

Britanski aktivisti su se 1. jula zalijepili za djelo J.M.W. Turnera "Tomsonova eolska harfa" iz 1809. Na slici je predstavljena Temza u blizini Londona koju okružuje idiličan pejzaž. Tokom te akcije u Umjetničkoj galeriji u Manchesteru, između ostalog, na podu su bile ispisane riječi "Bez novog ulja".

Slike i skulpture su odabrane jer su „povezane sa klimatskom krizom", kaže u intervjuu za DW Simon Bramwell, aktivista koji pomaže u organizaciji umjetničkih akcija britanske koalicije Just Stop Oil. Prema procjenama stručnjaka za klimu, na Temzi će do 2030. godine dolaziti do redovnih poplava.

Klimatski protesti se premještaju u muzeje

Bilo da je riječ o Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji ili Njemačkoj: na mnogim mjestima, klimatske aktivistkinje i aktivisti se pomoću lijepka lijepe za poznata umjetnička djela u muzejima. Pri tome, oni pozivaju na obustavu novih projekata eksploatacija plina i nafte. Dok se Evropa suočava sa do sada nezabilježenim šumskim požarima i dramatičnom sušom, aktivisti svojim protestnim akcijama žele doprijeti do javnosti te joj predočiti razmjere klimatske krize i potrebu za prestankom spaljivanja fosilnih goriva, poput plina i nafte. Nakon akcija u kojima su se lijepili na veoma prometnim cestama ili blokirali termoelektrane na ugalj, njihova borba se sada preselila u muzeje.

UK | Klimaschutzprotest in der Royal Academy
Aktivisti biraju djela koja imaju simboliku s auktuelnom situacijomFoto: James Manning/PA Wire/empics/picture alliance

 Umjetnost klimatskih protesta

U julu su članovi italijanskog kolektiva Ultima Generazione (Posljednja generacija) okačili kopiju Posljednje večere Leonarda da Vincija u Kraljevskoj akademiji u Londonu.

Slika je jedno od najpoznatijih djela u istoriji svjetske umjetnosti, koje predstavlja zapadnjačke i religijske vrijednosti. No, Simon Bramwell u sceni koju ona prikazuje vidi još jednu dimenziju. On je povezuje sa sve većom pothranjenošću kao rezultatom klimatskih promjena i smanjenjem usijeva. „Cijele generacije strahuju da im se bliži posljednja večera“, kaže on.

Za Bramwella postoji slična simbolika i u drevnoj statui sveštenika "Laokona" u Vatikanskim muzejima u Rimu. Dva člana kolektiva Ultima Generazione sredinom avgusta su se zalijepila baš za tu skulpturu. Prema legendi, Laokon, Apolonov sveštenik, upozorio je stanovnike Troje da ne uvlače drvenog konja u grad. U njegovoj utrobi nalazili su se grčki ratnici koji su otvorili gradsku kapiju i tako doprinijeli porazu Troje. Tada nisu poslušali Laokonova zlokobna proročanstva - baš kao ni upozorenja današnjih klimatskih istraživanja. "Ova grupa figura na skulpturi podsjeća na tužnu priču o grčkom svešteniku koji je pokušao spasiti ne samo sebe nego i sve građane Troje", kaže Laura, aktivistkinja Ultima Generazione. Cilj njihovog djelovanja je, ističe, "uticati na našu vladu kako bi donijela ispravne odluke za ublažavanje klimatskih promjena".

Akcije sa dugom tradicijom

Klimatski aktivisti svojim protestnim akcijama nastavljaju dugu tradiciju. Bramwell se, na primjer, poziva na umjetnički vandalizam britanske sufražetkinje koja je 1914. godine u Londonu razbila portret filozofa Thomasa Carlylea - zbog čega je završila u zatvoru.

Kineski umjetnik Ai Weiwei je 1995. godine razbio skupocjenu vazu iz dinastije Han. "Ispuštanje urne dinastije Han" je fotografski triptih koji prikazuje ovaj vandalski čin. Ai Weiwei uzima 2000 godina staru posudu i pušta je da padne na pod. On tada nije samo kritikovao modernu Kinu, već je uspio stvoriti i svoje najpoznatije djelo.

London National Gallery | Klimaprotestgruppe Just Stop Oil
Preko slike Johna Constablea The Hay Wain (1821.) sa idiličnim riječnim pejzažom prelijepili su prizor koji prikazuje popločani put, mrtvo drveće, fabričke dimnjake i avioneFoto: CARLOS JASSO/AFP

Aktivisti iz Just Stop Oil-a ističu da ne žele da ocrniti svijet umjetnosti, već da, naprotiv, prema njemu imaju "puno poštovanja i ljubavi“. "Mi ne uništavamo slike kao sufražetkinje“, kaže Bramwell. Njihove "disidentske" i "ikonoklastičke" akcije, kako istču, pomno su planirane kako bi umjetnička djela pretrpjela što manje štete. I svoju akciju u julu je Just Stop Oil pedantno pripremio. Njeni članovi su tada preko slike Johna Constablea The Hay Wain (1821.) sa idiličnim riječnim pejzažom prelijepili prizor koji prikazuje popločani put, mrtvo drveće, fabričke dimnjake i avione. Jedan restaurator umjetničkih djela je prethodno uvjerio grupu da Constableova slika ima dovoljno slojeva boje da izdrži lijepak. Međutim, slika je ipak pretrpjela određenu štetu. "Okvir slike je imao manja oštećenja, a oštećena je i površina laka na slici - sve to je pak sada uspješno restaurirano“, rekla je portparolka galerije.

Prije nego što su 22. jula u galeriji Uffizi u Firenci dvoje aktivista fiksirali svoje ruke na blindirano staklo remek-djela Sandra Botticellija "Primavera", razmijenili su mišljenja sa stručnjacima o upotrebi odgovarajućeg lijepka. „Mi želimo cijeniti umjetnost i ne oštetiti je kao što naše vlade rade s našom jedinom planetom", navodi se u saopštenju grupe.

Bramwell: "Kulturne institucije moraju postati vaspitači"

Proteklih sedmica i klimatski aktivisti "Posljednje generacije" u Njemačkoj proveli su jednu akciju u muzeju. Oni su u muzeju Städel u Frankfurtu svoje ruke zalijepili za sliku Nicolasa Poussina „Olujni pejzaž s Piramom i Thisbom".

Frankfurt | Städel Museum in Frankfurt Aktion 1
Akcija u muzeju Städel u FrankfurtuFoto: None

„Koliko god mogu razumjeti očaj aktivista koji se bore protiv klimatskih promjena, isto tako jasno kažem da je akcija u kojoj se zalijepe za okvirove poznatih umetničkih djela očito pogrešan način“, kaže Olaf Zimerman, generalni direktor Njemačkog kulturnog vijeća. Prema njegovom mišljenju, rizik od oštećenja umjetničkih djela je previsok. “Ta djela pripadaju svjetskoj kulturnoj baštini i moraju biti zaštićena isto kao i naša klima”, rekao je on. Simon Bramwell iz Just Stop Oila, suosnivač klimatskog aktivističkog pokreta Extinction Rebellion, zahtijeva od predstavnika svijeta umjetnosti da se konačno angažuju na zaštiti klime.

Iako su međunarodne umjetničke institucije, poput londonske galerije Tate i Muzeja Van Gogha u Amsterdamu, tokom posljednjih godina odbile sponzorisanje od strane kompanija za fosilna goriva, poput BP-a i Shella, Just Stop Oil od njih zahtijeva još dalekosežnije obaveze: potpuno zatvaranje muzeja dok vlade ne obećaju da će okončati projekte vezane za fosilna goriva. "Umjetničke institucije moraju postati vaspitači", zahtijeva Bramwell.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu