1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Petak za budućnost"

Paula Rösler
14. april 2019

Pokret "Petak za budućnost" Grete Tunbergs mobilisao je hiljade mladih. Sada aktivisti traže veća prava odlučivanja u njemačkom Bundestagu.

https://p.dw.com/p/3GWUf
Fridays for future Schüler Schülerinnen Streik Schulstreik Klima Klimawandel Berlin
Foto: AFP/Getty Images/T. Schwarz

Petak za petkom oni izlaze na ulice i bore se za zaštitu klime. Već mjesecima učenici i učenice demonstriraju u cijelom svijetu za svoju budućnost. Na čelu pokreta je 16-godišnja Greta Tunberg iz Švedske. Aktivistkinja za zaštitu klime pokrenula je Pokret "Petak za budućnost" u avgustu 2018, kada je prvi put protestovala u Stokholmu ispred tamošnjeg parlamenta.

Pokret je počeo krajem godine da i u Njemačkoj igra određenu ulogu. Mladi žele da se čuje i njihov glas. Neki su u međuvremenu frustrirani. "Ono što mi smeta jeste to da mi demonstriramo svakog petka, a oni koji donose odluke istovremeno idu u potpuno drugom smjeru", kazala je aktivistkinja za zaštitu klime Trejsi Osei-Tutu. Kaže da je to bilo kao udarac u stomak kada je najavljeno da će se sa iskopavanjem uglja prestati 2038. godine.

"Zbog toga smo odlučili da naš protest uvedemo u centar gdje se donose odluke, u Bundestag", kazala je 20-godišnja studentkinja politikologije. Sa grupom mladih se u martu vezala lancima za ogradu u kupoli njemačkog Rajhstaga. Odmotali su plakate na kojima je pisalo "Petak za budućnost" i "Savjet mladih sa vetom za budućnost". "Mi stojimo danas tu zbog toga što djeca i mladi konačno žele da budu jednako važan dio ove demokratije", objasnila je tokom ove akcije Osei-Tutu, koja je i porptarolka u udruženju "Demokratski glas mladih".

Protestaktion im Bundestag des Vereins "Demokratische Stimme der Jugend"
Foto: You move global

Ona se sa svojim udruženjem zalaže za više demokratskog prava na odlučivanje mladih. "Mi želimo da budemo povezani sa politikom na saveznom nivou", kazala je. "Lanci bi trebalo da pokažu da mi ne želimo da odemo odavde već da ostanemo tu." Kako bi povećala pritisak, nakon protestne akcije u Bundestagu pokrenula je peticiju koju je u međuvremenu potpisalo više od 50.000 ljudi. Njom se na saveznom nivou zahtijeva da djeca dobiju pravo glasa kao i uspostavljanje savjeta mladih.

Pravo glasa sa 16 godina - na Malti i u Austriji

"Mi tu vidimo gremijum koji bi se bavio pitanjima budućnosti i zastupao interese mladih", kaže Osei-Tutu. Članovi bi trebalo da budu između 14 i 28 godina starosti i da budu birani po principu lutrije. Savjet mladih bi trebalo osim toga da ima veto na budućnost, kojima bi aktivno mogao da spriječi donošenje odluka sa posebnim djelovanjem na mlade generacije. "Želim da možemo da učestvujemo u raspravama prije nego doktoriramo ili postanemo profesionalni političari", kaže Osei-Tutu.

Ona je uvjerena da bi jedan takav savjet mladih u njemački Bundestag unio svježinu. Prosječna starost na početku rada ovog saziva Bundestaga je bila 49,4 godine. Samo 12, od ukupno 709 poslanika su ispod 30 godina starosti. Demografske promjene pri tom vode ka tome da su oni koji imaju pravo glasa u Njemačkoj uvijek stariji. Na izborima za Bundestag 2017. svaki treći sa pravom glasa je bio stariji od 60 godina. Zahtijevi su sve glasniji da se granica za učešće na izborima spusti na 16 godina. To se u Austriji dogodilo još prije 12 godina, a Malta je 2018. bila druga zemlja EU koja je spustila granicu na 16 godina.

Isti kriterijumi za stare i malde?

"Mlada generacija je odrasla i kaže: 'Mi želimo da transformišemo zemlju, mi nismo zadovoljni sa statusom kvo, mi ne želimo da sve ostane isto, a posebno onako kako je bilo nekada'." - smatra stručnjak za demokratiju Volfgang Grindiger. Ovaj 34-godišnjak je porptarol "Fondacije za prava budućih generacija" i nalazi da bi djeca i mladi morali da imaju pravo glasa čim to budu željeli. "U Ustavu u članu 20, paragrafu 1 stoji da 'sva državna vlast dolazi iz naroda'. Ali, i mladi su takođe njemački narod", kaže Grindiger.

Tracy Osei-Tutu
Trejsi Osei-TutuFoto: Thomas Manoila

Kritičari to pak vide drugačije, i smatraju da su mladi ispod 18 godina skloniji da budu lako izmanipulisani i da njihovi politički stavovi nisu dovoljno čvrsti da bi izlazili na izbore. Grindiger odbacuje ove argumente. "Od mladih se uvijek očekuje da su obrazovani, da razumiju izborno pravo i da poznaju izborne programe. Od odraslih se to ne očekuje." Ako bi se uspostavili kriterijumi za sposobnost izlaska na izbore onda bi isti kriterijumi morali da važe i za odrasle, a ne samo za djecu i mlade, smatra on.

Zreli članovi društva

Za Trejsi Osei-Tutu je jasno: "Političko obrazovanje može samo funkcionisati ako mladi ljudi takođe budu aktivno uvezani i ako preuzmu odgovornost u svoje ruke". Ona želi da djeca i mladi budu istinski shvaćeni kao zreli članovi društva. "Isto kao što je bilo prije sto godina kada se shvatilo da su i žene jedako zrele kao i muškarci i da imaju pravo glasa."

Policajci su klještima morali da prekinu lance kojima su se mladi vezali u Bundesagu. Svojom voljom nisu htjeli da se odvoje od Bundestaga.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android