Vrhunac političke krize u BiH? | Politika | DW | 05.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Vrhunac političke krize u BiH?

Politički lideri u BiH nisu u predviđenom roku formirali Vijeće ministara. Sporan je Godišnji nacionalni program za NATO. Kriza ne može biti veća nego što jeste, upozoravaju analitičari. Može li pomoći Matthew Palmer?

Parlament BiH

Parlament BiH

Nije pomoglo ni posredovanje odlazećeg šefa Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka. Politički lideri u BiH, Bakir Izetbegović – predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Milorad Dodik – lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dragan Čović – predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) nisu u predviđenom roku, do 5. septembra, formirali vlast u skladu s rezultatima Općih izbora iz 2018. godine. U BiH je, međutim, malo ko iznenađen ovim neuspjehom, kaže za Deutsche Welle politički analitičar iz Ljubuškog Mladen Bošnjak.

„To je njihova praksa, da sami sebe pobijaju, da ne drže do svoje riječi. Wigemark zbunjen odlazi iz BiH, ne shvatajući ovdašnje političke lidere. Politička kriza u BiH ne može biti veća nego što jeste, a sljedeća faza je rat, htjeli mi to priznati ili ne. Naši političari po svaku cijenu bježe od evropskih integracija jer ih s ulaskom u Evropsku uniju i NATO čeka sudbina Ive Sanadera, Ivice Todorića, Lovre Kuščevića... To je ono što plaši političke elite u BiH, zbog čega ne drže niti do svoje riječi niti do potpisa“, kaže Bošnjak.

Dodik insistira da BiH prati Srbiju

U nedavnom komentaru za Deutsche Welle, sporazum političkih lidera BiH o formiranju vlasti pozdravio je i bivši visoki predstavnik, njemački diplomata Christian Schwarz-Schilling, ali je već tada izrazio sumnju da će dogovor biti realiziran u predviđenom roku. „Riječ je samo o pismenoj spremnosti partijskih vođa da formiraju vladu u narednih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Evropske delegacije u BiH Lars-Gunnar Wegemark. No, dogovor svakog trena može pasti u vodu", rekao je Schwarz-Schilling upozoravajući na Dodikovo protivljenje putu BiH ka NATO-u.

To se i dogodilo, a kamen spoticanja je upravo Godišnji nacionalni program za NATO. Riječ je o tehničkom dokumentu koji je dio ranije preuzetih obaveza BiH u okviru Akcijskog plana za članstvo u NATO (MAP - Membership Action Plan). Za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sporan je nastavak saradnje sa NATO-om i on traži da BiH u tom procesu prati Srbiju. Bakir Izetbegović insistira na hitnom slanju Godišnjeg nacionalnog programa za NATO pri čemu ima podršku druge dvojice članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Dragan Čović smatra da treba „odmah formirati Vijeće ministara", pa tek onda raditi na NATO integracijama.

S lijeva: Komšić, Dodik, Džaferović

S lijeva: Komšić, Dodik, Džaferović

Aktivniji američki angažman na Zapadnom Balkanu

Mladen Bošnjak vjeruje da su to sve igre političkih elita koje se svim silama trude da opstruiraju evropski i euroatlantski put BiH.  „Oni su svjesni da će ulaskom u Evropsku uniju i NATO morati prihvatiti i evropske standarde, a time i vladavinu prava", kaže Bošnjak. Naš sagovornik smatra da u rješenju aktuelne političke krize u BiH može pomoći i nedavno imenovani američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer. „On apsolutno može pomoći, i ne samo Palmer, već i neki nižerangirani američki diplomata, samo ako je odlučan i ako za to ima mandat iz Washingtona", kaže Bošnjak.

Dopisnik Al Jazeere Balkans iz Washingtona, Ivica Puljić smatra da će Matthew Palmer od stranačkih lidera i članova Predsjedništva BiH, prije svega, tražiti da prekinu negativnu retoriku. „Palmer je već uputio oštre poruke Miloradu Dodiku. Amerikanci se aktivnije uključuju u BiH najviše zbog straha od širenja ruskog uticaja, a Dodik je tu ključna karika. Može se očekivati jedan oštriji američki stav prema svim čelnicima, posebno prema onima koji na neki način razbijaju rad savezne bosanskohercegovačke vlade. Palmer će se, naravno, posvetiti i drugim državama regije“, kaže Puljić.

Nakon petog septembra bit će šesti, pa sedmi...

Nakon što je imenovan za američkog izaslanika za Zapadni Balkan, Matthew Palmer je predstavio svoju viziju uređenja balkanskih država. U intervjuu za ljubljanski list „Delo" kazao je da podržava građansko uređenje država ove regije. „Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH, to bi poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet, za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti“, kazao je, između ostalog, Palmer.

Iako rok za realizaciju sporazuma potpisanog početkom avgusta ističe u četvrtak (5.9.), nema jasnih naznaka da bi političari uskoro mogli postići dogovor o njegovim ključnim tačkama – formiranju Vijeća Ministara, Godišnjem nacionalnom programu, osiguranju zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama... Na pitanje šta će biti nakon 5. septembra, Bakir Izetbegović je prije tri dana kazao: „Bit će 6. septembar, pa sedmi i tako dalje. Mi ćemo nastaviti razgovore i pregovore...“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije