1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dodikove prijetnje

Samir Huseinović
28. august 2019

Predsjedništva BiH nije imenovalo mandatara za sastav novog Vijeća ministara BiH, pa Dodik prijeti mjerama koje bi, prema tvrdnjama nekih analitičara, iz temelja uzdrmale BiH, ali i regiju.

https://p.dw.com/p/3Obbz
Milorad Dodik
Foto: Klix.ba

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik najavio je da će Republika Srpska „povući saglasnost na sporazum o Oružanim snagama BiH i time riješiti pitanje NATO-a ukoliko bošnjačka strana nastavi da insistira na Godišnjem nacionalnom programu za NATO kao uslovu za formiranje Vijeća ministara". Najavio je i povlačenje iz sporazuma o indirektnim porezima i formiranje „svoje" (entitetske) službe za poreze umjesto Uprave za indirketno oporezivanje BiH. Dodik je ranije nagovijestio da će, ukoliko do 5. septembra ne bude formirano Vijeće ministara BiH u skladu sa nedavnim dogovorom stranačkih lidera i rezultatima Općih izbora iz 2018. godine, tražiti da se u Narodnoj Skupštini RS razmotri svrha i drugih nadležnosti koje su od završetka rata prenesene na državu BiH, među kojima su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti (uključujući državne sigurnosne agencije SIPA-u i OSA-u), Sud i Tužiteljstvo BiH.

To bi, prema mišljenju analitičara, značilo povratak na stanje neposredno nakon završetka rata u BiH, što bi anuliralo gotovo sve reformske procese u ovoj zemlji postignute uz asistenciju međunarodne zajednice (visokih predstavnika), posebno Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Za Dodika je to povratak „izvornom Daytonskom sporazumu". Odgovarajući na pitanje šta je za BiH u ovom trenutku važnije – formiranje novog Vijeća ministara ili slanje Godišnjeg nacionalnog programa za NATO, politički analitičar Slavo Kukić kaže da je vrlo teško praviti gradaciju te vrste.

Euroazijski umjesto euroatlantskih procesa?

Slavo Kukić
Slavo KukićFoto: DW/S. Huseinovic

On je rekao da je svakoj zemlji, pa i BiH, važno da nakon parlamentarnih izbora formira vlast temeljem formirane parlamentarne većine i naglasio da BiH tu vlast nema. Kukić je u razgovoru za DW rekao da je važno da oni koji vlast čine poštuju pravni poredak vlastite zemlje, ali i napomenuo da SNSD Milorada Dodika, stranka koja je dio parlamentarne većine, unaprijed daje do znanja da se poštivanje pravnog poretka zemlje ne odnosi na tu partiju. "Jer, poštivanje pravnog poretka podrazumijeva da se u sjedište NATO-a dostavi prvi Godišnji nacionalni plan, u vezi s kojim je odluka donesena prije punih deset godina – i to odluka u čijem donošenju je sudjelovala ta ista stranka", kaže Kukić i podsjeća da je SNSD „euroatlantskim integracijskim procesima počela pretpostavljati euroazijske integracijske procese, one koji se oslanjaju na Moskvu i neke druge istočne geopolitičke centre".

On takođe upozorava da bi vraćanje nadležnosti sa države na entitete bio „klasičan udar na ustavni poredak BiH". „Istina je da su neke nadležnosti nakon rata prenesene s razine entiteta na razinu države. Ali, istina je da je takva mogućnost predviđena Daytonskim sporazumom – kojim je, usput, utvrđeno i da se za eventualno vraćanje tih nadležnosti na razinu entiteta mora poštivati ista procedura, koja je primijenjena za prenošenje tih nadležnosti na razinu države. Drugim riječima, za povrat tih nadležnosti na razinu entiteta zeleno svijetlo bi morao dati, prvo, Državni parlament, a nakon njega i parlamenti oba entiteta. Sve ostalo su unilateralne akcije koje predstavljaju udar na ustavni poredak", kaže Kukić.

Udar na ustavni poredak – uvod u nove sukobe?

Kako je „udara na ustavni poredak" BiH bilo i ranije, primjera radi, u slučaju neustavnog obilježavanja 9. januara kao „Dana RS-a", ne treba isključiti mogućnost unilateralnih poteza kakve Dodik i najavljuje „povlačenjem iz sporazuma o Oružanim snagama BiH". „To bi istodobno značilo i pokušaj disolucije zemlje, a to nije moguće zamisliti bez novog rata. I odmah da kažem, novi rat se nebi zaustavio na granicama BiH. Bio bi, htjeli to ili ne, ponovo sukob regionalnih razmjera jer bi u njega, po zakonu spojenih posuda, bile uvučeni i prvi susjedi BiH – a u kom pravcu bi se sve to razvijalo nitko živ u ovom momentu ne može nagađati. Stoga ne treba očekivati da bi na takve akcije Dodika svjetski centri moći mogli ostati ravnodušni. Dapače, siguran sam da bi istog časa intervenirali, ne radi našeg, nego radi mira u njihovoj vlastitoj kući", kaže Kukić.

Željka Cvijanović
Željka CvijanovićFoto: DW

Podrška Miloradu Dodiku stiže iz RS-a od njegovih stranačkih kolega i koalicijskih partnera, a kritike idu na adresu člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića. Predsjednica RS-a Željka Cvijanović kaže da Džaferović, insistiranjem na slanju Godišnjeg nacionalnog programa za NATO „deset mjeseci nakon izbora, blokira formiranje vlasti na nivou BiH, nastojeći da obezvrijedi volju birača u RS-u". „Nije valjda da nam Džaferović poručuje da je dobro za RS i njene građane da trpe samovolju političkog Sarajeva i uzurpaciju njihovih političkih prava ili da je dobro da trpe finansijsku štetu od raspodjele indirektnih prihoda", pita predsjednica RS-a. Ona naglašava da je na sceni „apsolutna uzurpacija prava građana u RS-u i sprečavanje da se kroz implementaciju izbornih rezultata provede njihova izborna volja".

Jedna priča za narode, a druga za „strance"

Uoči jučerašnje (utorak 27.8.) vanredne sjednice Predsjedništva BIH, koja je otkazana i čija je jedina tačka trebalo da bude imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara, sa članovima Predsjedništva BIH susreo se i načelnik Štaba vrhovne komande Savezničkih snaga za Evropu i komandant Misije „Altea" Olivier Rittimann. „Rekao sam mu da sam saglasan da 'Altea' ostane u BiH, da zajedno radimo na miru, da predstavnici Oružanih snaga BiH učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama i da BiH zajedno sa NATO-om ima dogovoreni obim vježbi u toku godine, i spreman sam da na kraju godine, kada ističe IPAP, glasam za obnovu tog sporazuma jer to ima i Srbija. Ali, u ovoj zemlji sve se svodi na priču o članstvu", kazao je Milorad Dodik.

Olivier Rittimann je razgovarao i sa ministricom odbrane BiH Marinom Pendeš (iz HDZ-a BiH) koja je tom prilikom istakla da u pogledu aktiviranja Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), očekivano podnošenje Godišnjeg nacionalnog plana /ANP/ predstavlja samo tehničko pitanje koje ne treba posmatrati kao problem na putu ispunjavanja vanjskopolitičkih ciljeva BiH, već kao korake ka prosperitetu za sve građane.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android