U susret samitu u Berlinu | Evropa | DW | 23.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Region

U susret samitu u Berlinu

Odlazak srbijanske delegacije u Berlin 29. aprila praćen je čitavim nizom izjava srbijanskih zvaničnika o Kosovu i rješavanju kosovskog problema.

Prednjači, naravno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji svakodnevno daje poneku izjavu o Kosovu, u kojima je kako vrijeme odmiče sve manje optimizma. Predsjednik Srbije tako tvrdi kako ima utisak „da su svi u regionu, Evropi i svijetu sahranili bilo kakvu šansu za bilo kakav sporazum". Srbija je po njegovim riječima učinila sve da dođe do nekakvog kompromisa, i ta izjava je praktično pojašnjenje svega onoga što je Aleksandar Vučić izrekao pred svojim stranačkim kolegama na Glavnom odboru Srpske napredne stranke (SNS).

Predsjednik SNS je i tu priliku iskoristio da istakne „kako će se od Beograda „tražiti da priznamo Kosovo, a da ne dobijemo ništa", i kako u Berlinu očekuje „početak zahtjeva za novi format, gdje bi cilj trebalo da bude puna nezavisnost, a da Srbija ne dobije ništa". Beogradski mediji već danima naglašavaju kako će regionalna konferencija u Berlinu biti mjesto na kojem će Srbija dobiti nekakve ultimatume i planove na koje će morati da pristane. Potpuno drugačiji stav iznosi predsjednik Kosova Hašim Tači, koji kaže da u Berlinu neće biti nikakvog plana za sporazum Beograda i Prištine, i da skup nema nikakvu tajnu agendu.

Prenosi se i pisanje zapadnih medija, koji navode da će se u Berlinu zapravo „sahraniti" ideja o promjeni granica po etničkom principu, i da će Njemačka predložiti specijalan status za sjever Kosova. Beograd u svakom slučaju očekuje da dobije „nešto", a ta ideja je usko povezana sa nekim teritorijalnim očekivanjima. Insistiranje da se dobije „nešto" je već duže vrijeme i okosnica izjava srpskih vlasti. Sa druge strane je sve glasnije protivljenje pojedinih  zapadnih zemalja ideji korekcije granica, i uspjeh berlinske konferencije će očito zavisiti od procjene učesnika, prije svega Srbije, da li su dobili „nešto" ili „ništa". 

Schweiz Weltwirtschaftsforum in Davos | Angela Merkel und Aleksandar Vucic (picture-alliance/AP/M. Schreiber)

Merkel i Vučić u Minehnu, 23.01.2019

Kosovo je evropski problem?

"Mislim da je cilj berlinske konferencije da se održi čitava ideja razgovora Beograda i Prištine, koji su sada potpuno prekinuti", ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. „Problem Kosova zbog evropskih izbora takođe neće biti u fokusu Evropske unije (EU) bar do jeseni", dodaje Beširi, i ističe da „možemo očekivati da će Francuska snažno podržati njemačko protivljenje razgraničenju ili korekciji granica. To može biti i jedna vrlo snažna poruka da će se problem Kosova rješavati u Evropi, jer je to njeno dvorište, a ne u Vašingtonu".  

Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da će se, osim opštih mjesta o sporoj, ali dostižnoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, u Berlinu promovisati i unutrašnja politika EU:

„U tom smislu će Merkelova i Makron poslati poruku da imaju inicijativu, i da bez obzira na kritike oni drže stvari pod kontrolom na Kosovu, i da tu spornu oblast ne prepuštaju ni Americi ni Rusiji", kaže Anđelković.

Suština priče o specijalnom statusu za sjever Kosova je pokušaj da se pronađe neko prelazno rješenje, koje bi omogućilo Kosovu da napreduje ka međunarodnim organizacijama, potencijalno možda i ka članstvu u Ujedinjenim nacijama, ističe Naim Leo Beširi.

„Srbija bi sa druge strane možda dobila neke ekonomske povlastice, ili ubrzan napredak ka EU. Francuska trenutno nema previše entuzijazma za taj ubrzani put, i tu bi možda moglo doći do nekog dogovora Njemačke i Francuske", kaže Beširi.

EU članstvo- slaba nagrada

To „nešto" što bi Srbija trebao da dobije zauzvrat, ili nekakva nagrada, bar za sada djeluje nedovoljno. Srbija očito kao nešto tumači samo neke teritorijalne ustupke, i evropske integracije se u tom pogledu ne vide kao neka posebna nagrada. Naim Leo Beširi navodi tako rezultate istraživanja Instituta za evropske poslove iz marta ove godine:

„Na pitanje da li ste za priznanje Kosova ukoliko bi to značilo brže učlanjenje Srbije u EU čak 78 posto ispitanika se tome protivi. To znači da za građane Srbije to nije baš dovoljno ubjedljiva nagrada", napominje Beširi.

Percepcija jednog dijela srpske političke javnosti i stav EU je da su evropske integracije neka velika i privlačna nagrada, dodaje Dragomir Anđelković:

„Kao evroskeptik ne mislim da je nastavak kursa evropskih integracija neka nagrada, jer ne mislim da ovakva Evropska unija ima neku perspektivu. Ali, iz njihovog ugla nastavak evrointegracija je dovoljna nagrada", primjećuje Anđelković.

SEAE Mogherini - Vucic - Thaci -Treffen in Brüssel (picture-alliance/AA/EU POOL)

Vučić, Mogeeni, Tači, u Briselu 18.07.2018.

Beograd se ne predaje

Kako bi stvari krenule naprijed u bilo kom smislu potreban je nastavak dijaloga Beograda i Prištine. Taj proces prije svega koče carinske takse Prištine, koje su i dalje na snazi, a srpski državni vrh najavljuje i neke nove poteze tim povodom. Aleksandar Vučić kaže da će nakon 6. maja uslijediti odgovor Beograda ukoliko takse ne budu ukinute. Predsjednik Srbije je tome dodao kako se na Srbiju vrši pritisak da se dijalog nastavi i bez ukidanja prištinskih taksi.

Kosovo okončava političke karijere

Specijalni status sjevera Kosova, koji dobija na aktuelnosti, za Dragomira Anđelkovića je nejasan potez, jer svaki specijalni status podrazumijeva kosovsku nezavisnost.

„Srbija sigurno neće prihvatiti kosovsku nezavisnost, osim ako bi se radikalno pristupilo nečemu što je težak kompromis - a to bi opet podrazumijevalo ozbiljnu podelu Kosova, koja sigurno ne bi obuhvatala samo sjever. U krajnoj liniji, specijalni status sjevera bio bi manje od Zajednice srpskih opština (ZSO). Ona je podrazumijevala širu autonomiju i za Srbe južno od Ibra", skreće pažnju Anđelković.

Naim Leo Beširi takođe ocjenjuje da je teško očekivati da će Srbija ikada priznati nezavisnost Kosova, bez da nešto ne dobije:

„Sada je pitanje koliko će političke elite imati snage da trajno riješe ovaj problem. Svi su pokazatelji da i Beograd i Priština žele da odugovlače ovaj proces. Što se tiče srpskih vlasti, mislim da to ne žele da riješe, jer bi to potencijalno značilo kraj njihove političke karijere. Podsjećam da je svaki lider od uvođenja višestranačja nestao sa političke scene kada se na ovaj ili onaj način bavio pitanjem Kosova", kaže Beširi.

 

 

Preporuka redakcije